Odrasli

NEOČEKIVANI PRVI ZNAK DEMENCIJE KOJI SVI GODINAMA IGNORIŠU: Ovo je važan pokazatelj zdravlja MOZGA na koji niko ne obraća pažnju!

Istraživanje Univerziteta u Torontu se prvi put bavilo ovom tematikom, a rezultati su iznenadili i same naučnike.

Slika Autora
byAleksandar Novaković

19.04.2025 09:40

NEOČEKIVANI PRVI ZNAK DEMENCIJE KOJI SVI GODINAMA IGNORIŠU: Ovo je važan pokazatelj zdravlja MOZGA na koji niko ne obraća pažnju!
lucigerm/Shutterstock

Odavno je poznato da je jedan od ranih znakova demencije nemogućnost da se pronađu prave reči. To, naravno, postaje sve izraženije sa godinama. Međutim, novo istraživanje Univerziteta u Torontu je prvo koje je dokazalo da je brzina govora čak i važnija, jer predstavlja bitan pokazatelj rada mozga.

Prema rečima doktora Džeda Melcera, autora studije, rezultati ukazuju da promene u opštoj brzini govora mogu da predstavljaju prvi znak demencije.

Ovo sugeriše da bi brzina govora trebalo da bude deo standardnih kognitivnih procena, kako bi se pomoglo kliničarima da brže dijagnostikuju kognitivno opadanje i pomognu starijim osobama da očuvaju zdravlje mozga dok stare.

U ovoj studiji, 125 zdravih volontera uzrasta od 18 do 90 godina prošlo je kroz tri različite procene. Prva je bila igra imenovanja slika, gde su učesnici morali da odgovaraju na pitanja o slikama dok su ignorisali ometajuće reči koje su čuli putem slušalica. Na primer, gledajući sliku džogera za čišćenje, učesnici su pitani: "Da li se završava na "r"?" dok su u pozadini slušali reč "metla". Ovim pristupom istraživači su testirali sposobnost prepoznavanja slike i sećanja na njeno ime.

Ruslan Huzau/Shutterstock

Brzina govora je važan pokazatelj zdravlja mozga


U drugoj fazi, učesnici su snimljeni dok su opisivali dve složene slike tokom 60 sekundi za svaku. Njihova je jezička izvedba analizirana uz pomoć softvera zasnovanog na veštačkoj inteligenciji, Istraživači su, između ostalog, ispitivali koliko brzo je svaki učesnik govorio i koliko je često pauzirao.

Kao što se očekivalo, mnoge sposobnosti opadaju sa godinama, uključujući brzinu pronalaženja reči. Međutim, iznenađujuće je da sposobnost prepoznavanja slike i sećanja na njeno ime, iako je opadala sa godinama, nije bila povezana sa opadanjem drugih mentalnih sposobnosti.

Broj i dužina pauza koje su učesnici pravili da pronađu reči nije bila povezana sa zdravljem mozga. Umesto toga, brzina imenovanja slika predviđala je opštu brzinu govora, a oboje su bili povezani sa izvršnom funkcijom.

Ovi rezultati sugerišu da, iako mnogi stariji ljudi brinu zbog potrebe da prave pauze dok traže reči, to može biti normalan deo starenja. Nasuprot tome, usporavanje normalnog govora, bez obzira na pauze, može biti važniji indikator promena u zdravlju mozga, prenosi Neuro Science.

BONUS VIDEO:

Komentari (0)