Trećina ljudi koji su doživeli moždani udar je imala bar jedan od najvažnijih faktora rizika - holesterol, visok pritisak, pušenje, gojaznost ili dijabetes. Međutim, novo istraživanje je pokazalo da su u opasnosti i ljudi sa visokim obrazovanjem, jer kod njih su najizraženije posledice posle šloga.
- Identifikacija pacijenata kod kojih je najveći rizik od opadanja kognitivnih funkcija će pomoći da se u budućnosti brže odrede metodi za sprečavanje kognitivnog opadanja - navodi doktorka Melani Springer, jedna od autora ove studije.
Prema zvaničnoj američkoj statistici, u SAD na svakih 40 sekundi neko doživi moždani udar.
Polazna pretpostavka pre studije o uticaju nivoa obrazovanja na kognitivno propadanje, je bila da će šteta biti najizraženija kod osoba sa nižim obrazovanjem, dok bi ljudi sa visokim obrazovanjem trebali da budu otporniji na slabljenje pamćenja i razmišljanja.
Međutim, rezultati su bili sasvim drugačiji. U studiji je učestvovalo 2.000 ljudi koji su doživeli moždani udar, i njihovi podaci su praćeni u periodu od 1971. do 2019. godine.
shutterstock.com
Ispostavilo se da su diplomirani studenti, u prvoj fazi posle moždanog udara imali najbolje rezultate na testovima pažnje i memorije.
Međutim, ta ista kategorija je imala najbrže propadanje ključnih funkcija, kao što su radna memorija i rešavanje problema, u poređenju sa ljudima sa srednjom školom.
- Atrofija mozga nastupa bez obzira na nivo obrazovanja. Ljudi sa visokim obrazovanjem su u prednosti što se kognitivnih funkcija tiče, sve dok se ne dostigne kritičan nivo oštećenja mozga posle šloga. Nakon toga, nastup rapidno propadanje kognitivnih funkcija - objašnjava doktorka Springer.
Takođe, ovde je veoma važna i veza sa demencijom. Naime, zvanični podaci pokazuju da će 60 odsto osoba koje su imale moždani udar u roku od godinu dana, imati probleme sa pamćenjem i razmišljanjem.
A čak 30 odsto pacijenata koji su imali šlog će u periodu od pet godina oboleti od demencije, prenosi Njujork Post (New York Post).
BONUS VIDEO:
Komentari (0)