Novo istraživanje pokazuje da milioni ljudi širom sveta žive sa autizmom a da nisu ni svesni toga. Posebno zabrinjava podatak da devojčice mnogo češće čekaju na dijagnozu, a mnoge do nje ne dođu sve do odraslog doba.
Autizam je razvojni poremećaj koji u SAD pogađa više od 5 miliona odraslih i preko 2 miliona dece. Ne postoji medicinski test poput analize krvi ili magnetne rezonance kojim bi se jasno potvrdio poremećaj. Lekari se oslanjaju na posmatranje ponašanja i razvojne istorije pacijenta.
Upravo zbog toga dolazi do velikih kašnjenja, posebno kada se radi o devojčicama, čiji su simptomi često suptilniji i neprimetniji.
Shutterstock/Prostock-studio
Studija "Epik Risrč" (Epic Research), sprovedena na više od 338.000 pacijenata dijagnostikovanih između 2015. i 2024, otkriva sledeće:
- dečaci se sve ranije dijagnostikuju, prosečna starost je sa 7 godina (2015) pala na 5 godina (2024).
- devojčice i dalje kasne, prosečna starost dijagnoze ostala je oko 8 godina.
Čak 25 odsto žena dobija dijagnozu tek u odraslom dobu (posle 19. godine), dok je kod muškaraca taj procenat upola manji (12 odsto).
To znači da veliki broj devojčica odrasta bez podrške koja bi im mogla promeniti život.
Stručnjaci objašnjavaju da je model dijagnostike zasnovan na muškom obrascu ponašanja. Glasni, hiperaktivni dečaci lakše privuku pažnju, dok se povučenije devojčice sa suptilnijim simptomima često zanemare.
Shutterstock/PeopleImages.com - Yuri A
- Dijagnostički model je dugo bio muški, a sada se menja. Stručnjaci sve više uče kako da prepoznaju simptome i kod devojčica, jer rana dijagnoza znači pristup terapiji i resursima koji menjaju život - objašnjava dr. Brajan Haris.
Rani podaci iz 1960-ih govorili su da autizam pogađa tek 2 do 4 deteta na 10.000 dece. Danas, prema CDC-u, taj broj je dramatično porastao.
- 2000. 1 u 150
- 2018. 1 u 44
- 2020. 1 u 36
- 2022. 1 u 31
Razlozi za ovaj skok su bolji skrining, veća svest i bolji pristup službama podrške. Neki istraživači dodatno ukazuju na uticaj ishrane i hemikalija iz okoline.
Shutterstock
Roditelji često primete razlike u razvoju deteta već oko druge godine života, posebno u socijalnim interakcijama. Ipak, prosečna starost za postavljanje dijagnoze i dalje je oko 5 godina. Rana intervencija omogućava bolju terapiju, lakšu adaptaciju i kvalitetniji život, zato je od presudne važnosti smanjiti jaz između dečaka i devojčica.
Autizam nije retkost niti tabu, danas pogađa milione ljudi. Ali dok dečaci češće dobijaju ranu dijagnozu, mnoge devojčice žive godinama bez objašnjenja za svoje poteškoće. Promena dijagnostičkih modela i veća svest društva mogu značiti razliku između izgubljenih godina i pravovremene podrške, piše Dejli Mejl (DailyMail).
Komentari (0)