Autizam je stanje koje traje ceo život i utiče na način na koji osoba komunicira, razmišlja i doživljava svet oko sebe. Tačan uzrok još nije poznat, ali se smatra da nastaje kombinacijom genetskih faktora i uticaja iz okruženja. Genetska povezanost je potvrđena, dok su neki od mogućih spoljašnjih faktora komplikacije u trudnoći ili na porođaju, kao što su visok krvni pritisak, carski rez ili prevremeno rođenje.
Autizam se, prema statistikama, dijagnostikuje tri-četiri puta češće kod dečaka nego kod devojčica. Stručnjaci ipak upozoravaju da razlog za to može biti i u tome što se kod devojčica simptomi često prikrivaju ili se pogrešno tumače.
Simptomi se razlikuju od deteta do deteta, ali često uključuju poteškoće u socijalnoj komunikaciji, ponavljajuće radnje i ograničene interese. Pored toga, autizam se često javlja zajedno sa drugim stanjima, poput poremećaja pažnje (ADHD), problema s govorom ili poteškoća u učenju.
Zašto je rana dijagnoza važna
Što se ranije prepoznaju znaci autizma, to je veća šansa da dete dobije podršku koja mu može olakšati svakodnevni život i razvoj.

Shutterstock/Standret
Iako zvanične smernice predviđaju da se prvi pregled obavi u roku od tri meseca od dobijanja uputa, u praksi roditelji na procenu čekaju mnogo duže. Zato je važno da, dok se čeka, dete ima pristup logopedu, defektologu ili terapeutu.
Rani znaci kod male dece:
- nedostatak gestova (ne pokazuje prstom, ne maše)
- izostanak kontakta očima
- ne reaguje kada ga zovete po imenu
- kasni u razvoju govora
- ponavlja određene radnje
- ima poteškoće sa spavanjem i jelom
- postaje preosetljivo na određene zvuke, mirise ili dodire.
Znaci kod dece školskog uzrasta:
- poteškoće u razumevanju tuđih osećanja
- ponavljanje istih rečenica ili fraza
- stroga potreba za rutinom
- vrlo uski i intenzivni interesi
- poteškoće u sklapanju prijateljstava.
Kod devojčica su simptomi ponekad manje uočljivi jer često imitiraju ponašanje vršnjaka.

shutterstock/fizkes
Dijagnozu postavlja tim stručnjaka, pedijatar, psiholog, logoped i defektolog, na osnovu posmatranja, razgovora s roditeljima i izveštaja iz vrtića ili škole. Službena potvrda dijagnoze omogućava pristup dodatnoj pomoći, kao što su individualni obrazovni planovi i dodatna stručna podrška.
Stručnjaci upozoravaju roditelje da budu oprezni s takozvanim alternativnim metodama bez naučne osnove, poput kristaloterapije, egzorcizma ili korišćenja hemijskih supstanci, jer one ne samo da ne pomažu već mogu i ozbiljno naškoditi detetu.
Shutterstock/Standret
Dobijanje dijagnoze nije kraj puta, već početak procesa u kome dete i porodica uče kako da se prilagode novim okolnostima. Svaka rana intervencija, pravovremena informacija i prilagođavanje okruženja detetu mogu učiniti veliku razliku. Autizam ne znači kraj snova i mogućnosti, uz razumevanje, strpljenje i podršku, svako dete može razviti talente i potencijal.
Komentari (0)