Odrasli

Da li je bolje biti suviše MRŠAV ili previše DEBEO? Odgovor naučnika će vas verovatno iznenaditi!

U danskom istraživanju je učestvovalo više od 85.000 ljudi.

Slika Autora
byAleksandar Novaković

22.09.2025 10:20

Da li je bolje biti suviše MRŠAV ili previše DEBEO? Odgovor naučnika će vas verovatno iznenaditi!
shutterstock.com/Lee Charlie/Stock-Asso

Nijedna krajnost nije zdrava, ali je zaista zanimljivo pogledati kako stručnjaci odgovaraju na pitanje, da li je bolje biti suviše mršav ili previše debeo. Danski naučnici su zaključili da preterana mršavost može biti smrtonosnija od blage gojaznosti ili prevelike težine.

Tokom perioda od pet godina, naučnici su pratili 85.761 osobu, a u tom je razdoblju preminulo osam odsto učesnika (7.555 ljudi). Među njima je bilo 81,4 odsto žena, a prosečna starost na početku istraživanja bila je 66,4 godine.

Rezultati su pokazali da osobe s prevelikom težinom (indeks telesne mase (BMI), 25-30) ili blagom gojaznošću (BMI 30-35) nisu imale veću stopu smrtnosti u odnosu na one s “idealnim” BMI od 22,5-25.

Sa druge strane, osobe u kategoriji neuhranjenosti (BMI ispod 18,5) imale su 2,7 puta veći rizik od smrti. Čak i oni na donjoj granici zdravog raspona (BMI 18,5–20,0) imali su dvostruko veću verovatnoću da će umreti, dok su osobe s BMI-om 20-22,5 imale 27 odsto veći rizik.

Shutterstock

Preterana mršavost je mnogo opasnija po zdravlje

Umereno povišen BMI nije bio toliko opasan - tek je kod gojaznosti drugog stepena (BMI 35-40) zabeležen 23 odsto povećan rizik od smrtnosti.

Autor studije dr Sigrid Bjerge Gribsholt iz Univerzitetske bolnice u Arhusu, upozorila je da na rezultate može da utiče i obrnuta uzročnost - odnosno činjenica da mnogi ljudi izgube kilograme zbog bolesti, a ne obrnuto.

Ipak, naglašava da nalazi jasno pokazuju da prevelika mršavost nosi ozbiljne rizike za dugovečnost.

- Bolest, a ne sama mala težina, često povećava rizik od smrti, što može da stvori utisak da je viši BMI zaštitni faktor. Ali u skladu s ranijim istraživanjima, vidimo da neuhranjenost ostaje ozbiljan rizični faktor - objašnjava dr Gribsholt.

Schutterstock

Umerena gojaznost ne povećava rizik od bolesti

Ova studija nadovezuje se na nedavna otkrića da i vitke osobe mogu da budu u riziku od srčanih bolesti zbog visceralne masnoće - one koja se nakuplja duboko u telu, oko jetre, želuca i creva.

Za razliku od "vidljive" masnoće ispod kože, ova opasna masnoća nije lako uočljiva, ali značajno povećava rizik od ubrzanog starenja srca i krvnih sudova.

Naučnici su otkrili da oblik tela takođe igra važnu ulogu. Muškarcima s masnoćom u području stomaka "oblik jabuke") brže stari srce, dok žene s masnoćom raspoređenom oko bokova (“oblik kruške”) imaju zdravije i mlađe srce, prenosi Daily Mail.

BONUS VIDEO:

 

Komentari (0)