Odrasli

Naučnici otkrili u koliko tačno sati dolazi do "energetskog sloma" i zašto je popodnevna dremka NEOPHODNA!

Ovaj fenomen je u potpunosti pod uticajem prirodnog ciklusa spavanja i budnosti našeg tela.

Slika Autora
byAleksandar Novaković

19.09.2025 16:15

Naučnici otkrili u koliko tačno sati dolazi do "energetskog sloma" i zašto je popodnevna dremka NEOPHODNA!
shutterstock.com/Stokkete

Ako godinama tvrdite da je popodnevni umor realnost, i da nam je neohodna bar rekreativna dremka da se oporavimo, bićete oduševljeni kada čujete da se naučnici slažu sa vašim mišljenjem. Nagli pad energije nije mit, već se događa većini zaposlenih, obično u periodu između 13:27 i 14:06 časova.

Ovaj fenomen je poznat kao "energetski slom", i on je u potpunosti pod uticajem prirodnog ciklusa spavanja i budnosti našeg tela.

Nije iznenađujuće da se većina ljudi osjeća najproduktivnije ujutro oko 10 sati - dok sa druge strane, oko 60 odsto zaposlenih doživljava pad produktivnosti oko 13:30 sati.

To je, kažu stručnjaci, rezultat pritiska spavanja, odnosno, ideje da se naša potreba za spavanjem postepeno povećava što smo duže budni.

Schutterstock/Prostock-studio

Pad energije je skoro nemoguće izbeći

Kako navodi dr Ravi Alada, neurolog Univerziteta Mičigen, ove dve suprotstavljene sile u suštini se bore jedna protiv druge tokom popodneva, s pritiskom za spavanje koji pobeđuje kad se osećamo veoma umorno.

Nekoliko studija se bavilo ispitivanjem ovog fenomena.

U istraživanju u kojem je učestvovalo 2.000 zaposlenih, istraživači su otkrili da je popodne bilo progresivno lošije za produktivnost, s više od polovine službenika koji doživljavaju pad u 13:27, nakon čega sledi dodatni pad u 14:06 sati.

Iako je ova pospanost frustrirajuća, naročito kada imate nezgodne rokove, stručnjaci kažu da je pad privremen, kao i da postoje provereni načini da se brzo prevaziđe.

Više od četvrtine anketiranih smatra da je za pad produktivnosti kriva prevelika količina vremena provedenog pred ekranom, dok je 22 odsto pripisalo pad tome što ne koriste dovoljno pauza tokom rada.

Takođe, oko 25 odsto ljudi je za pad produktivnosti okrivilo česte prekide od strane svojih kolega.

Schutterstock

Najvažniji je pravilan izbor ishrane

Namirnice pune šećera i obroci koji sadrže rafinirane ugljene hidrate poput belog hleba, testenine li ultraprerađenih žitarica, verovatnije će izavati umor.

Stručnjaci zato preporučuju da mafine, žitarice za doručak i jogurte s dodatim šećerom, zamenite zdravijim alternativama.

Dr Saurab Seti, gastroenterolog, predložio je početak dana sa porcijom kaše od ovasa - jer je ta žitarica bogata vlaknima koja daju veliku količinu energije, ili običan jogurt s bobičastim voćem i čia semenkama.

Ako ste u mogućnosti, dobro je da izađete napolje u kratku šetnju, ova fizička aktivnost je povezana s poboljšanom budnošću, koncentracijom pa čak i dužim životom, prenosi Daily Mail.

BONUS VIDEO:

 

Komentari (0)