Ljudi se dele na dve grupe - one koji obožavaju popodnevne dremke, i one koji ih ne podnose. Dremanje ne može da zameni pun noćni san, ali može da ublaži umor i da vam da dodatnu energiju kako biste lakše izgurali dan. Ali, lekari upozoravaju da je ekstremno važno koliko dremka traje i u koje dopba dana ste odlučili da malo "odmorite" oči.
- Dremanje je vrlo individualno, ali postoji ispravan način da se to radi. Ako dremnete u pogrešno vreme ili predugo, to može više da škodi nego da pomogne - navodi doktor Radž Dasgupta, pulmolog i specijalista za spavanje.
Ako nakon dremanja osećate još veću pospanost ili vam je noću teško da zaspite, možda je vreme da preispitate svoje navike. Dobro tempirano dremanje može biti spas, naročito posle besane noći. Međutim, važno je i zašto dremate i kada to radite.
Shutterstock/Monkey Business Images
Ljudi koji spavaju dovoljno i kvalitetno obično bi trebalo da budu odmorni tokom dana. Ali savremeni život, posao, obaveze i tehnologija često remete naš san.
Čak i jedna noć bez sna može izazvati umor, lošu koncentraciju, nervozu i probleme sa pamćenjem. Popodnevno dremanje može da ublaži ove posledice. Čak i oni koji spavaju dovoljno mogu imati koristi, kratko dremanje može da poveća budnost, smanji stres, popravi raspoloženje i podigne produktivnost.
Ipak, predugo ili prekasno dremanje može da poremeti noćni san i izazove kontraefekat. Uz to, često dremanje tokom dana može da bude znak zdravstvenog problema ili poremećaja spavanja.
- Najgore što možete da uradite je da dremate ako imate nesanicu. Time smanjujete prirodnu potrebu za snom uveče - tvrdi dr Dasgupta.
Kada nikako ne smete da dremate
Najgore vreme je kasno popodne i uveče, odnosno nakon 15 časova ili u periodu od osam sati pre odlaska na spavanje. Kasnije dremanje može da poremeti vaš unutrašnji sat (cirkadijalni ritam), pa postaje teže zaspati i održati san tokom noći.
Schutterstock
Najbolje vreme za kratak odmor je između 12 i 14 časova, kada telo prirodno ulazi u fazu pada energije.
Koliko dremka treba da traje?
Idealno je 15-20 minuta, što se često zove "power nap". U tom periodu ostajete u lakšim fazama sna, pa se budite osveženi. Ako spavate duže od 30 minuta, možete upasti u dublje faze sna, pa se probuditi umorni, dezorijentisani i pospani.
Duga dremanja, duža od sat vremena, povezana su i sa većim rizikom od srčanih bolesti, a mogu biti i znak ozbiljnijeg zdravstvenog problema.
Ako osećate da vam dremanje stalno treba ili da ste previše pospani preko dana, najbolje je da se posavetujete sa lekarom, prenosi Today.
Komentari (0)