Odrasli

RANI POKAZATELJI RETKE BOLESTI KOJU IMA BRUS VILIS SE PREPOZNAJU PREMA JEDNOM SIMPTOMU: Doktorka objašnjava na koju promenu je bitno da porodica obrati pažnju!

Frontotemporalna demencija može uticati na pacijenta i sve u njegovoj okolini.

27.09.2023 21:45

RANI POKAZATELJI RETKE BOLESTI KOJU IMA BRUS VILIS SE PREPOZNAJU PREMA JEDNOM SIMPTOMU: Doktorka objašnjava na koju promenu je bitno da porodica obrati pažnju!
Profimedia

Holivudska zvezda Brus Vilis (68) ima demenciju, što je poznato od početka godine. Porodica glumca objavila je u februaru da je 68-godišnjaku dijagnostikovana frontotemporalna demencija. On je viđen prvi put nakon što je njegova supruga Ema Heming rekla da je ‘teško znati’ da li je on svestan dijagnoze demencije. Trenutno nema poznatog leka za ovaj oblik demencije.


Glumčeva supruga jedva je suzdržavala suze dok je početkom nedelje govorila borbi svog muža sa frontotemporalnom demencijom (FTD). Bivša manekenka Ema Heming Vilis koja ima ćerke Mejbl (11) i Evelin (8) sa zvezdom kultnog filma "Umri muški"  rekla je za kako njegova bolest utiče na celu porodicu.

- Demencija je teška. Teško je osobi sa dijagnozom. Takođe je teško za porodicu. I to se ne razlikuje ni za Brusa, ni za mene, ni za naše devojke. A kada kažu da je ovo porodična bolest, zaista jeste - rekla je Ema, piše Miror.

Ali kakav je uticaj na porodice i kako da se nose ako voljena osoba, poput Brusa, ima FTD ,ređi oblik demencije koji utiče na jezik, ličnost i ponašanje osobe? Džuls Najt medicinska sestra za demenciju kod mladih u Demenciji UK, objašnjava da FTD može biti posebno težak za porodice.

Tanjug/AP

Brus Vilis se mesecima bori sa demencijom

- Ponekad osoba koja ima tu vrstu demencije možda nije svesna da postoje problemi, može da im nedostaje uvid u promene koje doživljava. Tako da to može biti zaista izazov za porodice u smislu kako oni to upravljaju. Mislim da je za porodice veoma važno da dobiju podršku - kaže ona.


Ovo uključuje pozivanje telefonske linije za pomoć dežurnoj sestri bolnice, razgovor sa lekarom opšte prakse i pronalaženje lokalnih grupa za podršku vršnjacima.

- Porodice ne bi trebalo da osećaju da su same sa ovim - kaže Džuls.

Brusu (68) je prvobitno dijagnostikovan jezički poremećaj nazvan afazija, koji je potom napredovao u frontotemporalnu demenciju. Džuls objašnjava da postoje dva glavna tipa FTD, bolesti koja se javlja u mlađoj dobi od drugih demencija, obično između 40 i 65 godina.

Shutterstock

Demencija je neizlečiva bolest koja utiče na mozak

- Jedna je varijanta ponašanja, koja utiče na ponašanje ljudi i njihovu ličnost. Onda je drugi glavni tip primarna progresivna afazija, koja je, prema onome što je objavljeno u štampi u medijima, najverovatnije ono što Brus doživljava. Međutim, kako bolest napreduje, promene ličnosti i ponašanja su tipične za oba tipa. FTD, koji utiče na prednji režanj mozga, može biti veoma teško dijagnostikovati i, u varijanti primarne progresivne afazije - kaže Džuls.

Ona dalje objašnjava da su rani znaci upozorenja da se neko bori sa svojim govorom, kao što je gubitak reči za stvari ili upotreba jednostavnijih jezik i rečenice.

- U početku, to može biti prilično suptilna promena koju bi porodice primetile. Naročito s obzirom da ova vrsta demencije pogađa mlađe ljude, često kolege s posla mogu shvatiti ove stvari -  kaže ona.

 Problemi sa govorom koji se razvijaju u izazove ličnosti i ponašanja možda neće biti lako za članove porodice da se nose, a pošto oboleli mogu biti nesvesni da imaju FTD, ubediti ih da zakažu pregled kod lekara opšte prakse može biti teško. 

 

BONUS VIDEO:

Komentari (0)