U poslednje vreme, hodanje unazad postalo je tema mnogih naslova, ali su kliničke studije koje istražuju ovu praksu još uvek retke. Međutim, dr Kristijan Barton, profesor fizioterapije na Univerzitetu La Trobe u Melburnu, ističe da ova praksa aktivira drugu grupu mišića, u odnosu na "normalno" hodanje, kao i da jača koordinaciju pokreta.
Jedna od grupa koja može imati koristi od hodanja unazad su stariji ljudi ili oni koji se oporavljaju od moždanog udara i sličnih stanja.
Doktor Kim Delbar, višegodišnji istraživač i stručnjak za prevenciju padova, naglašava da hodanje unazad može biti od velike pomoći u prevenciji padova.
Tehnika hodanja unazad
Delbar preporučuje da se prvo pokuša hodanje unazad kod kuće, uz podršku, na primer, kuhinjskog stola. Počinje se hodanjem napred, a zatim se prelazi na hodanje tako da se dodiruje peta i prsti, s jednom rukom na stolu. Nakon toga, prelazi se na hodanje unazad, takođe dodirujući pete i prste.

Shutterstock/PeopleImages.com - Yuri A
Čak i kratke serije hodanja unazad u trajanju od 10 minuta mogu da naprave razliku, a idealno je da se postigne dve do tri sata vežbi za prevenciju padova svake nedelje.
Veoma korisno za ljude koji imaju problem sa kolenima
Osobe koje imaju probleme sa kolenima, poput osteoartritisa, takođe mogu imati specifične koristi od hodanja unazad. Istraživanja sugerišu da aktivnost jača mišiće koji su proporcionalno slabiji, što pomaže stabilizaciji kolena.
Držanje kolena u boljem stanju smanjuje rizik od povreda, a hodanje unazad stavlja manje opterećenje na koleno nego hodanje napred, što je još jedna prednost.
Hodanje unazad u okviru vežbi
Iako se na internetu mogu pronaći tvrdnje o superiornosti hodanja unazad u odnosu na hodanje napred, stručnjaci naglašavaju da je to diskutabilno. Ipak, ako se hodanje unazad uklopi u redovne vežbe, može dodati raznolikost rutini i pružiti psihološki odmor. Na kraju, važno je da se ova aktivnost izvodi s ciljem i strukturom kako bi bila zaista korisna, piše Gardijan (The Guardian).
Komentari (0)