Odrasli

KOLIKO ČESTO TREBA VADITI KRV? Lekari upozoravaju: To moraju činiti i zdrave osobe, a ako ovo primetite na svom telu pravac laboratorija!

Učestalalost vađenja i analize krvi određuje lekar u cilju prevencije zdravlja ili praćenja stanja hroničnih pacijenta, međutim, postoje situacije kada i samoinicijativno treba krenuti put laboratorije.

14.12.2022 13:01

KOLIKO ČESTO TREBA VADITI KRV? Lekari upozoravaju: To moraju činiti i zdrave osobe, a ako ovo primetite na svom telu pravac laboratorija!
Foto: Shutterstock

Laboratorijska analiza krvi jedan je od osnovih i prvih koraka koje je neophodno preduzeti u slučaju bilo kakve provere zdravstvenog stanja. Ona predstavlja deo rutinskih, odnosno sistematskih pregleda, pomaže u praćenju bolesti kod hroničnih pacijenata, ali i doprinosi boljoj i preciznijoj dijagnostici i ranom otkrivanju bolesti.

Krv se vadi iz vene u zdravstvenim ustanovama i osim što je prati samo trenutna i veoma kratka neprijatnost usled uboda iglom, ne može nikako da naškodi.  

Tanjug/AP

Učestalost vađenja krvi uglavnom određuje lekar

Preporuke lekara

Prilikom analize najčešće se radi kompletna krvna slika i prema preporuci lekara, zdrave osobe bi trebalo jednom godišnje da izvade krv za analizu u cilju preventivne provere našeg zdravlja.

Kako ističu doktori, analizom krvi mogu se uočiti različiti metabolički i drugi poremećaji koji se dešavaju u organizmu. Naime, krvni sistem prolazi kroz sve organe i na taj način ćelije dobijaju hranu, a cirkulacijom izbacuju nepotrebne i škodljive produkte metabolizma pa će se svaka anomalija ili promena najpre odraziti u krvi. Kompletna krvna slika kod zdravih osoba radi se zbog procene opšteg zdravstvenog stanja, kao i zbog ranog otkrivanja pojedinih oboljenja pre nego što se pojave prvi simptomi bolesti. 

Kada je reč o hroničnim bolesnicima, analiza krvi se radi u skladu s preporukama lekara. Najčešće je to dvaput godišnje, a nekad i češće, posebno ukoliko pijete terapiju koju je prepisao lekar za određenu bolest.

Krv se daje na analizu i kad se pojave neobični simptomi kao što su hroničan umor, promene na koži ili noktima, gubitak kose ili neobjašnjivo mršavljenje ili gojenje. 

Tanjug/AP

Analiza krvi je važna zbog procene opšteg zdravstvenog stanja

Šta se analizira?

Prilikom laboratorijske analize krvi najčešće se radi ona biohemijska koja podrazumeva sledeće:

  • Glukoza (šećer) - posebno ukoliko postoji rizik od dobijanja dijabetesa
  • Gvožđe - kako bi se proverilo da li je osoba anemična, odnosno ima li manjak gvožđa u organizmu 
  • Vrednost bilirubina - ukoliko je povišen kod odrasle osobe najčešće ukazuje na probleme s jetrom, začepljenja žučnih kanala ili tumor
  • Trigliceridi u krvi - ukazuju na povišen holestrol koji ubrzava rizik od ateroskleroze (može biti uzrok srčanog i moždanog udara)
  • Kreatinin i urea u krvi - ukoliko su vrednosti povišene, to je znak smanjene funkcije bubrega
  • Enzimi u krvi - indikator su stanja svih organa u telu jer se kao proteinski biomolekuli nalaze u svim ćelijama organizma

BONUS VIDEO:

Komentari (0)