Da li ste ikada, u trenutku jake nervoze i stresa osetili onaj poznati osećaj kao da imate čvor u stomaku? Ili ste, uoči važnog sastanka, morali hitno u toalet da obavite nuždu. Sve ove reakcije imaju jedno zajedničko objašnjenje - vezu između mozga i creva je mnogo dublja nego što bismo na prvi pogled pomislili. Nauka potvrđuje da ova dvosmerna komunikacija, poznata kao osa mozak-creva, utiče ne samo na naše raspoloženje i ponašanje, već i na varenje.
Kako objašnjava gastroenterolog dr Dejvid D. Klark poznato je da stres utiče na pokretljivost creva putem ose creva-mozak.
- Ova veza se održava putem vagusnog nerva, najdužeg kranijalnog nerva u telu, koji stalno prenosi signale između mozga i digestivnog trakta. I baš zato, kada je um pod pritiskom, telo to odmah zna - pojasnio je on.
shutterstock.com/Bignai
U stresnim situacijama naše telo aktivira čuvenu reakciju "bori se ili beži“. Iako danas ne bežimo od sabljozubih tigrova, već od rokova i obaveza, naš organizam ne zna razliku.
- Hormon stresa, kortizol, preusmerava krv iz creva ka mišićima kako bi nas pripremio za akciju. Rezultat? Digestivni sistem dobija crveno svetlo. Varenje se usporava, javlja se nadutost, grčevi, zatvor ili iznenadna dijareja - objašnjava psihijatar dr Šarik Refai.
Ova veza može objasniti zašto neki ljudi automatski izgube apetit kada su pod tenzijom, dok drugi ne mogu da prestanu da grickaju. Mozak i creva se konstantno dogovaraju, i ponekad ne pričaju istim jezikom.
Dobra vest je da možete naučiti kako da istovremeno podržite svoj mozak i creva. Evo nekoliko efikasnih strategija koje preporučuju lekari i nutricionisti.
Duboko disanje
Disanje je most između tela i uma. Kada ste pod stresom, verovatno dišete plitko i brzo. To dodatno pogoršava anksioznost. Isprobajte jednostavne tehnike poput produženih izdisaja (ciklički uzdah) ili disanje u ritmu - 4 sekunde udisaj, 4 zadržavanje, 4 izdisaj, 4 pauza. Samo 5 minuta dnevno ove vežbe može napraviti razliku.
Krećite se svakog dana
Ne mora to biti teretana. Dovoljna je brza šetnja, joga ili ples u dnevnoj sobi. Fizička aktivnost smanjuje nivo kortizola i poboljšava varenje, ali i podstiče proizvodnju serotonin.
Shutterstock/PeopleImages.com - Yuri A
Verovali ili ne hormon sreće, čak 90 odsto serotonina se proizvodi u crevima!
Meditirajte
Stres nas često ometa, a meditacija i svesna pažnja pomažu da se "spustite“ iz glave u telo. Uvedite svakodnevni mali ritual - nekoliko minuta tišine, lagana muzika, pisanje dnevnika... Sve to balansira vašu unutrašnju hemiju.
Hranite svoja creva
Nutricionisti ističu da balansiran mikrobiom (zajednica dobrih bakterija u crevima) direktno utiče na mentalno zdravlje. Evo kako da ga podržite:
- Vlakna hrane dobre bakterije, a nalaze se u luku, praziluku, artičokama, jabukama, ovsu, sočivu...
- Probiotici su žive kulture koje održavaju ravnotežu u crevima, zato jedite jogurt, kefir, kiseli kupus, kombuhu, fermentisano povrće...
- Povećajte unos svežeg povrća, integralnih žitarica, mahunarki i orašastih plodova.
Briga o sebi ne mora da znači uvek izdvajanje novca. Nekad je to samo odlazak ranije u krevet, šetnja parkom ili topla čorba. Dajte sebi dozvolu da se odmorite. I to često.
Komentari (0)