Hormonske promene u telu žene ne dolaze uvek iznenada, često se uvlače tiho, kroz sitne simptome koje mnoge žene pogrešno pripisuju stresu, umoru ili "godinama“. Međutim, ako imate između 35 i 50 godina i primećujete promene u ciklusu, raspoloženju ili snu, postoji šansa da ste već zakoračili u perimenopauzu, prvi signal da telo ulazi u period kraja reproduktivne faze.
Perimenopauza nije isto što i menopauza, to je period koji joj prethodi, i može trajati i do deset godina. Upravo u tom razdoblju dolazi do prvih hormonskih oscilacija koje utiču na celokupno zdravlje žene, od raspoloženja do kardiovaskularnog i koštanog sistema. Ignorisanje ovih znakova može imati ozbiljne posledice.
U poslednje dve godine pre menopauze, nivo estrogena opada naglo, što dodatno pojačava simptome. Zbog toga je od ključnog značaja da se prepoznaju rani znaci, kako bi se preventivno delovalo, a ne samo gasile posledice.
Šta je zapravo perimenopauza
Perimenopauza je tranzicioni period koji obično počinje u ranim četrdesetim, i traje sve do menopauze, tačnije, do trenutka kada žena ne dobije menstruaciju 12 uzastopnih meseci. Kod nekih žena, ovaj period može početi i ranije, već u kasnim tridesetim.

Shutterstock/Monkey Business Images
Tokom perimenopauze jajnici polako smanjuju proizvodnju estrogena, a ciklusi postaju sve neredovniji. Iako se simptomi razlikuju od žene do žene, većina ih ima bar nekoliko od sledećih znakova.
- neredovne menstruacije (duži ciklusi, preskakanje meseci, obilnije krvarenje)
- valunzi (nagli talasi toplote i znojenja)
- suvoća vagine i bol tokom odnosa
- promene raspoloženja, razdražljivost, anksioznost
- umor i nesanica
- smanjen libido
- problemi sa mokrenjem (učestalo mokrenje, nevoljno oticanje pri kašljanju ili kijanju)
- osetljivost dojki
Pogoršanje predmenstrualnog sindroma (PMS)
Neki od ovih simptoma mogu ozbiljno narušiti kvalitet života, a često ih žene zanemaruju dok ne postanu izraženi i teško podnošljivi.

Shutterstock/ LightField Studios
Neredovne menstruacije u perimenopauzi jesu očekivane, ali postoje situacije koje zahtevaju hitnu konsultaciju sa ginekologom.
- menstruacije traju duže nego inače
- pojavljuju se krvni ugrušci
- krvarite između ciklusa ili nakon odnosa
- ciklus postaje kraći od 21 dana
Pored kliničkog pregleda, lekar će najčešće tražiti analize hormona (FSH, estradiol i drugi) kako bi potvrdio da se radi o perimenopauzi, a ne nekom drugom hormonskom ili ginekološkom poremećaju.
Opcije lečenja i ublažavanja simptoma
Kod težih simptoma, ginekolog može preporučiti hormonsku supstitucionu terapiju (HST), nadoknadu estrogena (ili kombinaciju estrogena i gestagena), terapija se može uzimati na više načina.
- oralno (tablete)
- transdermalno (flasteri, kreme)
- injekciono
Terapija može biti ciklična ili kontinuirana, ali se ne preporučuje samoinicijativno uzimanje hormonskih preparata, posebno kod žena koje imaju kontraindikacije.
- karcinom dojke (ili pozitivna porodična anamneza)
- teške bolesti jetre
- venska tromboza
Za one koje ne žele hormonsku terapiju, postoje i prirodne alternative (biljni preparati, izoflavoni soje, crvena detelina), ali i one zahtevaju stručni nadzor.
Promenom navika možete ublažiti simptome
Uvedite zdravu ishranu bogatu proteinima, voćem i povrćem, smanjite unos šećera, masti i procesuirane hrane, i budite fizički aktivni bar 3 puta nedeljno.
- smanjite unos kofeina, alkohola i cigareta
- praktikujte relaksacione tehnike: joga, meditacija, šetnja
- idite na redovne ginekološke i endokrinološke kontrole
Nemojte čekati da problemi postanu ozbiljni
Perimenopauza nije bolest, već prirodan proces, ali ako ga ignorišete, može voditi ka ozbiljnim zdravstvenim posledicama. Naoružajte se znanjem, slušajte svoje telo i obratite se lekaru na vreme.
Shutterstock
Danas više nego ikad žene imaju priliku da prođu kroz ovaj period svesno, spremno i uz pravu podršku. Ne postoji idealan recept za sve, ali prvi korak je da se informišete i ne ignorišete prve znakove koje vam telo šalje.
Komentari (0)