Tetka Saveta

KADA SE PRAVI, KAKO SE LOMI BOŽIĆNA ČESNICA I KOJA JE NJENA SIMBOLIKA: Narodna verovanja za koje se smatra da donose blagostanje u dom

Ko izvuče paricu, veruje se da će ga dobitak pratiti tokom cele godine.

02.01.2024 14:00

KADA SE PRAVI, KAKO SE LOMI BOŽIĆNA ČESNICA I KOJA JE NJENA SIMBOLIKA: Narodna verovanja za koje se smatra da donose blagostanje u dom
shutterstock.com

Česnica, božićni hleb koji se tradicionalno priprema uoči Božića, nosi sa sobom bogatu simboliku i običaje koji se razlikuju širom Srbije. Prema predanju, ime česnica potiče od staroslovenske reči "čest", što označava deo, jer se hleb tradicionalno "cepa" među ukućanima na Božić, kako bi svako dobio svoj deo.

Srpska pravoslavna crkva i vernici obeležavaju 7. januara Božić, najradosniji hrišćanski praznik koji slavi rođenje Isusa Hrista.

Simbolika i tradicija

Česnica se priprema u čast rođenja Isusa Hrista, a smatra se da simbolično predstavlja povojnicu ovog verskog praznika. U sam hleb se tradicionalno stavlja novčić, koji može biti zlatan ili srebrni, a simbolika novčića potiče od darivanja malog Isusa po rođenju.

shutterstock.com

Veruje se da novčić iz česnice simbolizuje bogatstvo i sreću tokom godine

Simboli i običaji

Interesantno je da se u česnicu mogu stavljati i drugi predmeti, poput grančice drena, pasulja, žita, jezgra oraha, suvog grožđa ili grančice boba, a svaki od njih nosi svoju specifičnu simboliku. Na primer, pronalazak novčića u česnici se smatra predskazanjem sreće i blagostanja u narednoj godini, dok domaćin novčić stavlja u okvir ikone kako bi ga koristio sledeće godine. Zanimljivo je da se sastav česnice može razlikovati u zavisnosti od regiona. Na primer, u nekim krajevima Srbije se u česnicu dodaje grančica drena, koja simboliše zdravlje, dok se u drugim delovima zemlje u hleb može staviti grančica badnjaka, simbolizujući blagostanje.

Shutterstock

Česnica se pravi na Badnji dan

Kada se pravi česnica

Domaćica ili domaćin, božićnu česnicu mesi u rano božićno jutro, a ponegde i na Badnji dan. Starinski običaj je da se upotrebljava voda sa izvora ili iz bunara, a onaj ko je mesi na sebi treba da ima svečano odelo, belu košulju, koje su nekada bile izvezene zlatnim nitima.

Božićna česnica u stvari je obredni hleb ili kolač. Na Božić, u podne, ili nešto ranije, domaćin sa još jednim ukućaninom prvo upali sveću i očita molitvu, zatim okrene česnicu tri puta s leva na desno, a nakon toga ukućani počinju da lome česnicu. Starinski je običaj da se pri tome pazi da ne otpadne nijedna mrva.

Ponegde se zadržao i običaj da se prvo odlome tri komada česnice i ostave sa strane. I to jedan za odsutne ukućane, jedan za putnika namernika, jedan za polaznika, a ostatak odlome prisutni i pojedu tokom najsvečanijeg ručka u toku godine.

 

BONUS VIDEO:

Komentari (0)