Odrasli

U KOJOJ GODINI POČINJEMO NAGLO DA STARIMO I KOJA TRI ORGANA NAJBRŽE PROPADAJU: Iznenađujući podaci, evo šta utiče na povećanje rizika od bolesti

Kada se proces starenja naglo ubrza, promene u tkivima i organima postaju intenzivnije, što značajno povećava rizik od hroničnih bolesti.

Slika Autora
byAleksandar Novaković

05.08.2025 13:05

U KOJOJ GODINI POČINJEMO NAGLO DA STARIMO I KOJA TRI ORGANA NAJBRŽE PROPADAJU: Iznenađujući podaci, evo šta utiče na povećanje rizika od bolesti
Shutterstock

Starenje ne možemo da zaustavimo, i ono se, osim u filmovima, ne dešava preko noći. Proces starenja je mnogo duži i kompleksniji. Najnoviji podaci pokazuju da ubrzano starenje počinje oko 50. godine, kao i da je najizraženije između 45. i 55. godine.

Kada  se proces starenja naglo ubrza, promene u tkivima i organima postaju intenzivnije, što značajno povećava rizik od hroničnih bolesti. Ova saznanja nude novu perspektivu o tome kako starimo, kao i na načine na koje možemo da se pripremimo za te promene.

Koji organi najbrže stare

Tim naučnika sa kineske akademije nauka sproveo je analizu proteina u različitim organima i tkivima kako bi bolje razumeo obrasce starenja. Rezultati su pokazali da krvni sudovi stare najbrže, a najveće promene se dešavaju između 45. i 55. godine.

Ova studija je sprovedena na uzorcima dobijenim od 76 donora organa, čije godine su se kretale od 14 do 68, a koji su preminuli usled povreda mozga. Zanimljivo je da se oko 50. godine dešava nagli "skok" u procesu starenja, što ukazuje na to da je ovo period kada naše telo prolazi kroz značajne promene.

Shutterstock/pics five

Najveće promene nastaju između 45. i 55. godine

Tokom istraživanja, posebno su primećene promene u strukturi proteina između 45. i 55. godine života, a najviše su pogođeni aorta, pankreas i slezina. Ovi nalazi su ključni jer ukazuju na specifične organe koji su najranjiviji na promene tokom starenja.

Razumevanje obrazaca starenja

Važan deo ovog istraživanja bio je eksperiment na miševima, gde su naučnici izolovali protein povezan sa starenjem krvnih sudova i ubrizgali ga mladim jedinkama.

Uočeni su znaci starenja, kao što su smanjena fizička snaga i problemi s ravnotežom. Ovi rezultati potvrđuju važnost proteina u procesu starenja.

Ranija istraživanja su ukazivala na dva "vrhunca" starenja, oko 44. i 60. godine, ali nova studija otkriva kompleksniju sliku.

Različiti telesni sistemi stare različitim tempom, što može otvoriti vrata ka novim terapijama i poboljšanju kvaliteta života u starosti. Razumevanje kako i kada starenje najviše pogađa određene organe može značajno doprineti razvoju strategija za očuvanje zdravlja u zrelijim godinama, prenosi Science Alert.

BONUS VIDEO: 

Komentari (0)