Promena vremena predstavlja značajan izazov za naše zdravlje, pri čemu najveću opasnost predstavlja činjenica da se u takvim vremenskim uslovima - kada se neprestano smenjuju topli i hladni periodi dana, sunce i kiša, grmljavina i razvedravanje, često dešavaju nagla pogoršanja kardiovaskularnih bolesti.
Srčani bolesnici starije životni dobi su posebno ranjivi na promene vremena. Ta kategorija ljudi uključuje i astmatičare, koji takođe imaju velike poteškoće sa prilagođavanjem na vremenske uslove. Razlog za to leži u sporijem metabolizmu kod starijih, što ih čini osetljivijima na hormonske promene koje nastaju usled naglog porasta temperature. Takve promene mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, pa je važno da osobe poodmakle životne dobi budu svesne rizika i preduzmu mere zaštite kada se očekuju nepovoljni vremenski uslovi.
Prof. dr Miljko Ristić otkrio je u intervjuu za Srećnu Republiku da ova, možda naizgled bezazlena, pojava može značajno da utiče na zdravlje ljudi. Prema rečima ovog uvaženog stručnjaka, budući da su promene temperatura česte, ključno je da svaka osoba, ukoliko ima određenu terapiju, poštuje njeno uzimanje svakog dana.
- Najvažnije je objasniti da uzrok nagle promene vremena i zdravstvenog stanja zavisi od elektromagnetnih talasa kojima možemo da se prilagodimo, ali oni su veoma štetni. Kada poredimo niske i visoke temperature, mnogo bolje podnosimo niske - upozorava dr Ristić.
Kako ističe, nagla promena temperature utiče na kardiovaskularni sistem na dva načina - ili se krvni sudovi sužavaju, kada su napolju niske temperature (ti pacijenti imaju i lošiju cirkulaciju) ili se krvni sudovi šire na visokim temperaturama.
- Širenje krvnih sudova zahteva veću količinu krvi, a od ljudi se zahteva reakcija - naglašava Ristić i navodi da zato svaka osoba mora da vodi računa o hidrataciji i tom prilikom unosi dovoljnu količinu tečnosti.
To uključuje vodu, sok ili limunadu.
shutterstock.com/Dragana Gordic
Sagovornik Srećne Republike je na zanimljiv način odgovorio na pitanje kako treba reagovati u kriznim momentima, odnosno kada se temperature naglo smenjuju kao što se i dešava ovih dana.
- Zapravo, ja moram tu da uporedim ljude i životinje i da ispričam jednu situaciju koju sam video kada sam bio na selu u porodičnoj kući. Imamo pse i oni su bili pušteni napolju. Tada je bila temperatura oko 30 stepeni. Odjednom, psi su počeli da trče kao da ih neko juri, cvile, da grebu na vrata - to je zato što imaju osetljiva čula i takve promene utiču na njih. Nakon 15 minuta se desila provala oblaka, što je dokaz uticaja elektromagnetih talasa, koji su štetni. Isto je i sa ljudima. Kada se dešavaju nagle promene vremena ne bi trebalo da se osoba zamara nekim ozbiljnim fizičkim radom, posebno ne u tom naletu - pojašnjava čuveni kardiolog.
Ljudi kojima teško padaju nagle promene temperature često posežu za lekovima za smirenje, a dr Ristić navodi kako to nije nužno pogrešno.
- Nije loše uzeti lek za smirenje, neku manju dozu sedativa. Dešava se da se centralni nervni sistem poremeti kada je promena nagla jer se kod osobe javi strah od vremenskih prilika. Iz tog razloga može da se popije lek za smirenje, to nije strašno zato što nagle promene ne traju danima i naravno da promene temperatura nisu ekstremne - zaključio je prof. dr Miljko Ristić za Srećnu Republiku.
Komentari (0)