Odrasli

ČUVENI KARDIOHIRURG MILJKO RISTIĆ UPOZORIO: Ovo su simptomi srčanog udara koji se mogu osetiti i do MESEC DANA ranije - ne ignorišite ih!

Ovo su uobičajeni simptomi i saveti za visokorizične osobe.

04.02.2025 10:15

ČUVENI KARDIOHIRURG MILJKO RISTIĆ UPOZORIO: Ovo su simptomi srčanog udara koji se mogu osetiti i do MESEC DANA ranije - ne ignorišite ih!
printskrin prva

Srčani udar nije uvek iznenadan, kako mnogi misle. Istraživanja pokazuju da je moguće predvideti srčani udar i do mesec dana unapred, a simptomi koji se često zanemaruju mogu ukazivati na ozbiljne probleme sa srcem. Prof. dr Miljko Ristić, kardiohirurg, objasnio je da bol u grudima, iako možda blag, može biti ključni znak početnog infarkta.

- Pokazalo je da srčani udar može da se predvidi i mesec dana ranije. Kako izgleda uobičajeni simptom, a koji se ignorišu, kao i šta da rade oni koji su u visokom riziku, objasnio je prof. dr Miljko Ristić, kardiohirurg.

- Postoji sigurno mnogo znakova upozorenja za kardiovaskularne bolesti. Bol u grudima je 99 odsto znak da se radi o početnom infarktu. Postoje uobičajene tegobe koje se javljaju mesecima pre završnog udara, rekao je prof. dr Miljko Ristić za TV Prva.

Bol u grudima i nekoliko dana ranije

On napominje da bol u grudima može početi nekoliko dana, nedelja, pa čak i meseci pre nego što srčani udar postane kritičan.

- Bol može da se javi i sedam dana pre ili sedam nedelja ili sedam meseci, kad god, dodaje dr Ristić.

Uprkos tome, mnogi ljudi često ignorišu ove signale.

- Nemamo naviku da odemo kod lekara kad osetimo takve tegobe, jer ljude mrzi da uzimaju uput iz Doma zdravlja i da čekaju na kardiologa. Pomislite da taj bol "nije ništa strašno" i prođe dragoceni period vremena, a ta klinička slika se manifestuje u najgorem obliku, upozorava kardiohirurg.

printskrin prva

Ne smemo da zanemarimo ove signale

Prof. dr Ristić objašnjava da je reakcija u prvih sat vremena ključna. Ako se odmah krene sa odgovarajućim tretmanom, moguće je rešiti problem bez ozbiljnih posledica. Statistika je zabrinjavajuća – Evropu pogađa drugi najviši broj smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti, a svetski smo na trećem mestu.

- U roku od sat vremena pacijent treba da se zbrine i problem može da se reši. Ne treba čekati period kada se jave jaki bolovi, tada je znak pitanja da li će se problem završiti na dobar način, kaže prof. dr Ristić.

Pored bola u grudima, srčani problemi mogu biti povezani i sa poremećajem srčanog ritma. Ovo se često doživljava kao "žarenje" ili slabiji bol, zbog čega ljudi obično ne reaguju na vreme na simptome

- Mi smo u Evropi drugi po umiranju od kardiovaskularnih bolesti, treći u svetu. Bol u grudima je prvi simptom i trebalo bi odmah da reagujete. Nije samo bol, to je često i poremećaj srčanog ritma. To je bezazlenija pojava, kad pomislite da je to "neko žiganje u grudima" jačeg ili manjeg intenziteta, objašnjava kardiohirurg.

Dva ključna simptoma mesec dana pre srčanog udara

U istraživanju je 95% učesnika priznalo da su osećali umor i poremećen san mesec dana pre nego što je došlo do srčanog udara. Prof. dr Ristić savetuju da se svaki osećaj umora ne sme ignorisati, jer može biti signal za ozbiljne zdravstvene probleme.

- Svaki umor mora da se proveri kod lekara. Kada pričamo o bolu, to je bol koji ne mora da bude jakog intenziteta. On postaje jakog intenziteta ako je došao do krajnje kliničke slike gde se zapušio krvni sud, a to je bol koji se jako teško podnosi. U našoj medicinskoj praksi se pokazalo da je to jedan od najjačih bolova, jači i od bola koji izaziva kamen u žučnoj kesi, rekao je kardiohirurg i otkrio da su žene danas u većem riziku u odnosnu na ranije godine.

- Ranije, kao mlad lekar, sećam se nekog odnosa obolelih muškaraca i žena kada je infarkt u pitanju. Bio je 5 prema 1, u korist muškaraca. Danas je to 5 prema 3, jer su žene ranije bile domaćice, ali danas rade sve poslove kao i muškarci. Nakon svega toga, čekaju je i obaveze kod kuće. Žene su veoma eksploatisane što se tiče radne aktivnosti. Stres i emocije su povezane sa srcem, objašnjava prof. dr Ristić.

Kada je reč o preventivnim pregledima, dr Ristić naglašava važnost redovnih kontrola. Svetska zdravstvena organizacija savetuje obavezne kardiovaskularne preglede od 47. godine, iako je broj pacijenata koji su pre toga oboleli od infarkta u porastu.

- Mislim da treba odvojiti nedelju dana u godinu dana kada treba izvršiti sve preventivne preglede. Kada je srce u pitanju, treba uraditi EKG, test opterećenja, to sve možete u jednom danu da završtite, a onda pet dana pregledajte digestivni sistem, respiratorni. Mislim da je prevencija jedini način da se stane na put svim bolestima, ne samo kardiovaskularnim, zaključuje kardiohirurg.

Prevencija je ključna za sprečavanje ozbiljnih zdravstvenih problema. Za srce je važno redovno kontrolisati zdravstveno stanje, jer rano otkrivanje rizika može spasiti život.

BONUS VIDEO: 

Komentari (0)