Odrasli

5 GLAVNIH UZROKA RAZARAJUĆEG BOLA U DONJEM DELU LEĐA: Evo kako da prepoznate da li je povezan s najopasnijim oboljenjima!

Prema statistici, osam od deset pacijenata u Srbiji ima neki problem s donjim delom leđa, a lumbago može biti i posledica posla kojim se pacijent bavi.

23.06.2023 15:01

5 GLAVNIH UZROKA RAZARAJUĆEG BOLA U DONJEM DELU LEĐA: Evo kako da prepoznate da li je povezan s najopasnijim oboljenjima!
shutterstock.com

Bol u donjem delu leđa, tačnije u predelu krsta, najčešći je razlog za odlazak kod lekara. Prema podacima Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, lumbalni bol predstavlja jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice i najčešći uzrok privremene nesposobnosti za rad.

Procenjuje se da oko 60% - 85% populacije bar jednom u nekom periodu života doživi epizodu lumbalnog bola. On podjednako pogađa i mlade i stare, odnosno tinejdžere od 16 godina, do ljudi u poznim godinama.

Prema mišljenju lekara, najčešći razlog za bol u krstima je dugo sedenje ispred kompjutera, manjak fizičke aktivnosti, čak i kod dece, nepravilno podizanje tereta, ali i posledica određenih zanimanja (stomatolozi, hirurzi, konobari, kuvari, frizeri, muzičari i vozači).

Shutterstock

Bol u donjem delu leđa podjednako pogađa muškarce i žene, kao i tinejdžere od 16 godina i starije

Uzroci bola

Glavni uzrok bolova u donjem delu leđa su opušteni ili prenapregnuti mišići. Ti problemi mogu da se jave kao posledica deformiteta kičme, kifoza ili skolioza, a kod starijih usled artritisa ili osteoporoze.

Bol u krstima može da ukazuje na ozbiljne bolesti okolnih unutrašnjih organa kao što su jetra, bubrezi, stomak. U poodomaklog fazi kancera unutrašnjih organa smeštenih u stomačnoj šupljini često je javlja bol u donjem delu leđa, pa ga posebno zbog toga ne treba uzeti zdravo za gotovo, naročito ukoliko se često javlja i ne prolazi duži vremenski period. 

Bol u donjem delu leđa kod žena može da se javi pre ili tokom menstruacije, ali i kao posledica stresa ili napetosti u telu. Najčešće se manifestuje ne samo kroz bol u tom delu leđa, već se često spušta niz nogu nekad i do samog stopala, što je zapravo išijaš. Kako ističu lekari, posebnom riziku od te vrste bola izložene su gojazne osobe čija prekomerna težina dodatno opterećuje kičmeni stub. Takođe, loše držanje uz osećaj umora znak su popuštanja leđnih mišića, zbog čega je izuzetno važan pravilan način sedenja, ali i spavanja, posebno kod dece.

Najčešći razlozi za pojavu razarajućeg pola:

  • deformitet kičme (kifoza ili skolioza)
  • povreda, najčešće prilikom podizanja tereta
  • artritis ili osteoporoza kod osoba poodmakle životne dobi
  • određene vrste tumora 
  • loše držanje, sedenje i spavanje na neadekvatnom krevetu

Bol u krstima najčešće se javlja prilikom nepravilnog podizanja tereta, pa stručnjaci naglašavaju da svaki teret treba podizati iz čučećeg položaja, a ne iz savijenih leđa. 

U zavisnosti od uzroka, bolovi u donjem delu leđa mogu biti oštri, iznenadni ili tupi. Bol se može pogoršati nakon prekomerne aktivnosti ili nakon predugog sedenja, hodanja, stajanja ili ležanja.

Ko je u riziku:

  • muškarci, žene i deca od 16 godina, pa nadalje
  • stomatolozi
  • hirurzi
  • konobari
  • kuvari
  • frizeri
  • muzičari
  • vozači 

Shutterstock

U zavisnosti od uzroka i jačine bola lekar postavlja dijagnozu i određuje lečenje

Dijagnostika i lečenje

Ukoliko bol u donjem delu leđa ne nestane posle nekoliko nedelja, a lekovi protiv bolova ili obloge ne pomognu, pacijent bi trebalo da potraži lekarsku pomoć. Neophopdno je da se utvrdi tačan uzrok nastanka bola - da li je u pitanju povreda, način života ili simptom neke druge bolesti. Za detaljniju dijagnozu pacijent najčešće najpre ide na snimanje rendgenom, a ukoliko postoji sumnja na neko ozbiljnije oboljenje onda se pacijent šalje na magnetnu rezonancu.

U zavisnosti od stepena bola i njegovog uzroka bol se najčešće leči analgeticima, a u težim situacijama i injekcijama.

Važno je izbegavati podizanje teških predmeta ili tegova. Ne preporučuje se dugo ležanje ili mirovanje jer može imati kontraefekat, pa je lagana šetnja preporučljiva. Fizikalna terapija takođe može pomoći, a ukoliko je u pitanju deformitet ili neko drugo oboljenje kičme, onda je operacija jedna od opcija. 

Prema savetu lekara, preventiva je ključna kod ove vrste bola.

To podrazumeva sledeće:

  • izbegavanje dugotrajnog sedenja, posebno u nepravilnom položaju
  • ukoliko baš morate da sedite preporuka je da se istegnete na svakih 30 do 60 minuta
  • redovno vežbanje, posebno rad vežbi koje jačaju trbušne mišiće i mišiće uz kičmeni stub 
  • duže šetnje
  • držanje pod kontrolom telesne težine
  • zdrava ishrana
  • pravilan položaj tela tokom sedenja ili stajanja
  • pravilno podizanje teških predmeta - iz čučnja, nikako iz savijenih leđa
  • nošenje odgovarajuće obuće i uložaka

BONUS VIDEO:

Komentari (0)