Mali Božić

DOČEKUJEMO SRPSKU NOVU GODINU: Večeras ne treba spavati i treba jesti krofne

Prvi dan Nove godine se slavi u spomen na Svetog Vasilija pa se julijanska godina zove i Vasilica

13.01.2022 12:00

DOČEKUJEMO SRPSKU NOVU GODINU: Večeras ne treba spavati i treba jesti krofne
Pixabay

Novu godinu, po julijanskom kalendaru, večeras dočekuju Srpska, Ruska, Gruzijska, Ukrajinska i Jermenska pravoslavna crkva i Sveta Gora. Uveče se u crkvama služi moleban kojim se vernici zahvaljuju Bogu na svemu što im je podario i mole za dobro u narednoj godini.

Julijanska nova godina u našem narodu se naziva i Srpska nova godina, ali i Mali Božić, jer se na taj dan završavaju božićni praznici. Prvi dan Nove godine, 14. januar, se slavi u spomen Svetog Vasilija, pa se otuda julijanska nova godina zove i Vasilica.

Pixabay

U ponoć se u pravoslavnim crkvama služi moleban kojim se vernici zahvaljuju Bogu

 

Običaji nalažu da se večeras okupi porodica oko bogate trpeze. Tokom noći se služi vruća rakija i kuvano vino. U gradovima su se nekada u ponoć služile krofne, a u jednu se stavljao zlatnik. Verovalo se da će onome ko ga pronađe doneti sreću i blagostanje u nastupajućoj godini. U ponoć se svi ljube i čestitaju jedni drugima.

Uoči Malog Božića u selima je bio običaj da se napravi kolač sa rupom u sredini koji se pre zore nosi na guvno gde se stavlja na slamu. Deca trče oko slame, imitirajući konjsku njisku. Kolač se potom lomi a mrvice ostavljaju za ptice, uz obredne pesme koje prizivaju proleće.

Slama se stavlja pod kokoške da nose jaja, a od žita sa guvna se pravi popara. Deo slame stavlja se oko voćki kako bi drveće bolje rodilo. Ostatak žita sa guvna daje se prvoj kravi koja se te godine oteli, kako bi se stoka zaštitila i plodila. Naš narod veruje da se između Božića i Malog Božića ne sme tući stoka, jer će lomiti noge. U nekim krajevima je običaj da se kosti od pečenja odnesu i stave na mravinjak da bi se stoka množila kao mravi.

Pixabay

Prvog dana nove godine u kuću treba uneti nešto novo kako bi kuća napredovala

 

U Vojvodini je i danas ponegde običaj da se na raskršćima pale vatre, a momci na konjima obilaze kuće gde ih domaćin nudi hranom i pićem.

Prvog dana nove godine, svečani i malo bogatiji ručak se služi ranije, a starinski običaj je bio da se jede glava od božićnog pečenja. U selima se obično mesila česnica ili veselica od kukuruznog brašna.

Veruje se i da 14. januara u kuću treba uneti neku novu stvar kako bi kuća i ukućani tokom cele godine imali napretka.

Komentari (0)