Crni kim nije u srodstvu sa običnim kimom koji često koristimo u kulinarstvu. Ova biljka potiče iz jugozapadne Azije i koristi se u medicinske svrhe već više od 2.000 godina. Njene semenke, koje se mogu naći i u obliku ulja, predstavljaju pomoć iz prirode za mnoge zdravstvene tegobe.
Jedna od najzanimljivijih karakteristika crnog kima jeste njegova sposobnost da pomaže kod raznih zdravstvenih problema. Pomaže kod probavnih smetnji, nadutosti, oslabljene funkcije jetre i migrene. Osim toga, crni kim se koristi za ublažavanje različitih upala, kao i kod gljivičnih, bakterijskih i virusnih infekcija.
Ova biljka je posebno korisna za dojilje, jer pospešuje proizvodnju mleka. Takođe, crni kim reguliše hormone, jača imunitet, pomaže kod kožnih oboljenja, ublažava simptome alergija i jača krvne sudove.
Schutterstock/Dionisvera
Interesantno je napomenuti da se efikasnost crnog kima pominje ne samo u tradicionalnim medicinskim praksama, već i u drevnim religijskim tekstovima. Njegova važnost se spominje u Bibliji i u Kuranu, gde se naglašava njegova izvanredna efikasnost. Postoje spisi u kojima se navodi da je islamski poslanik Muhamed rekao:
- Crni kim leči sve bolesti osim smrti.
Evo zbog čega je još dobro koristiti crni kim.
Poboljšava varenje
U stvari, savremena istraživanja su potvrdila da kim može pomoći u poboljšanju normalnog varenja. Na primer, može povećati aktivnost digestivnih enzima, potencijalno ubrzavajući varenje.
Kim takođe povećava oslobađanje žuči iz jetre. Žuč pomaže u varenju masti i određenih hranljivih materija u crevima.
Izvor je gvožđa
Jedna kašičica mlevenog kima sadrži 1,4 mg gvožđa ili 17,5% preporučenog dnevnog unosa za odrasle.
Malo je namirnica bogatih gvožđem kao što je to kim. Zbog toga je dobar izvor gvožđa, čak i kada se koristi u malim količinama kao začin.
Sadrži korisna biljna jedinjenja
Kim sadrži mnoga biljna jedinjenja koja su povezana sa potencijalnim zdravstvenim koristima, uključujući terpene, fenole, flavonoide i alkaloide.
Nekoliko njih funkcionišu kao antioksidansi, hemikalije koje smanjuju oštećenja tela od slobodnih radikala.
Slobodni radikali su u osnovi usamljeni elektroni. Elektroni vole da budu u parovima i kada se razdvoje, postaju nestabilni, piše "Heltlajn" (Healthline).
Komentari (0)