Rani znaci demencije mogli bi se otkriti rutinskim pregledima oka i do 20 godina pre nego što se pojave simptomi, prema novoj studiji. Optičari bi mogli da uoče karakteristične znake Alchajmerove bolesti i drugih oblika ovog iscrpljujućeg stanja u narednih nekoliko godina samo gledajući u oči pacijenata, kažu naučnici.
Američki istraživači su povezali abnormalne promene u sitnim krvnim sudovima mrežnjače miševa sa uobičajenom genetskom mutacijom za koju se zna da povećava rizik od Alchajmerove bolesti - najčešćeg oblika demencije. Rezultati, objavljeni u časopisu "Alchajmer i demencija" (Alzheimer's and dementia), nadovezuju se na prethodni rad istog tima u Džekson laboratoriji (JAX) sa sedištem u Mejnu, koji je pronašao slične vaskularne promene u mozgu miševa, piše Miror (Mirror).
Studija je povezala abnormalnosti u specifičnim ćelijama mrežnjače sa rizikom od rane demencije, što, prema rečima istraživačkog tima, potvrđuje tvrdnju da je mrežnjača "moćan biomarker" za Alchajmerovu bolest i druge demencije. Ko-rukovodilac studije, dr Alajna Regan, neuronaučnik JAX-a, rekla je:
- Ako ste na pregledu kod optometriste ili oftalmologa i oni mogu da vide neobične vaskularne promene u mrežnjači, to bi potencijalno moglo da predstavlja nešto što se dešava i u vašem mozgu, što bi moglo biti veoma informativno za ranu dijagnostiku.

shutterstock.com/Ground Picture
Ona je objasnila da, pošto je mrežnjača deo centralnog nervnog sistema, naučnici je često vide kao produžetak mozga koji deli u suštini isto tkivo. Zato promene u krvnim sudovima mrežnjače mogu dati rane tragove o zdravlju mozga i bolestima poput Alchajmerove bolesti.
- Mrežnjača je u suštini vaš mozak, ali je mnogo pristupačnija jer je zenica samo rupa i možemo da vidimo stvari. Sve ćelije su veoma slične, svi neuroni su prilično slični, sve imune ćelije su slične i ponašaju se slično pod pritiskom ako ste bolesni - rekla je ona.
Istraživači su proučavali miševe sa mutacijom pod nazivom MTHFR677C>T, koja se nalazi kod čak 40 odsto ljudi. Otkrili su da su mrežnjače miševa imale uvijene krvne sudove, sužene i otečene arterije i manje grananja krvnih sudova već sa šest meseci starosti.
Tim je rekao da to odražava slične promene u mozgu povezane sa lošim protokom krvi i povećanim rizikom od kognitivnog pada. Dr Regan je rekla da krvni sudovi koji izgledaju više uvijeni i petljasti nego normalno mogu signalizirati probleme sa visokim krvnim pritiskom, jer suženo tkivo ograničava transport hranljivih materija i kiseonika.
- Možemo videti ove talasaste krvne sudove u mrežnjačama, što se može javiti kod ljudi sa demencijom. To govori o sistemskom problemu, a ne samo o problemu specifičnom za mozak ili mrežnjaču. Mogao bi to biti problem sa krvnim pritiskom koji utiče na sve - objasnila je ona.

Shutterstock/Robert Kneschke
Studija iste grupe iz 2022. godine otkrila je slične vaskularne promene u mozgu miševa sa istom MTHFR677C>T mutacijom, ističući vezu između vaskularnog zdravlja u mrežnjači koja podseća na ljudske bolesti.
- Ovi miševi imaju manje krvnih sudova u korteksu i smanjen protok krvi u mozak. Ove promene su suptilne, ali su tu - dr Regan.
Istraživači su takođe otkrili promene u obrascima proteina i u mozgu i u mrežnjači. Pronašli su poremećaje u načinu na koji ćelije proizvode energiju, uklanjaju oštećene proteine i održavaju strukturu i potporu krvnih sudova, nudeći važne tragove o tome kako mutacija MTHFR677C>T utiče na oko.
Dr Regan kaže da nalazi takođe podržavaju rastuću teoriju da zdravlje krvnih sudova igra "centralnu" ulogu u neurodegenerativnim bolestima.
- Mnogo ovih molekularnih promena se dešava zajedno, što sugeriše da ovi sistemi u mozgu i tkivu mrežnjače rade zajedno - objasnila je ona.
Dr Regan kaže da, iako je potrebno više studija kako bi se bolje razumelo kako vaskularno zdravlje u mrežnjači utiče na rizik od demencije, novi uvidi imaju "važne" implikacije za ljude sa ovim genetskim faktorom. Na primer, studija je takođe pokazala uticaj pola i starosti, pri čemu su ženke miševa pokazale lošije ishode.
Do 12 meseci, pokazale su smanjenu gustinu i grananje krvnih sudova, što ističe progresivne vaskularne promene. Slično tome, žene češće razvijaju demenciju od muškaraca, prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO).
BONUS VIDEO:
Komentari (0)