Mnogi od nas nisu svesni da nisu samo alkohol i prekomerno pijenje štetni za jetru, već i razne nezdrave navike koje se često praktikuju u svakodnevnom životu. U poslednje vreme, nutricionistkinja Nurija Dijanova ukazuje na to da je bitno obratiti pažnju na način ishrane i životne navike kako bismo očuvali zdravlje ovog vitalnog organa. Naime, taloženje masnoća u ćelijama jetre može biti rezultat različitih faktora, a mnogi od njih su u našoj kontroli.
Jedan od jednostavnih, ali veoma delotvornih koraka ka prevenciji taloženja masti u jetri je uvođenje svežeg sira u svakodnevnu ishranu. Ova namirnica, koja je bogata proteinima i kalcijumom, može pomoći u regulaciji telesne težine i smanjenju masnoća. Nutricionistkinja Nurija Dijanova naglašava da je sveži sir odličan izvor hranljivih materija, a njegovo konzumiranje može pozitivno uticati na rad jetre. Osim toga, sveži sir može biti odličan dodatak raznim jelima, čime ga je lako uključiti u ishranu.
Po njenim rečima, aminokiselina metionin, koja se nalazi u ovom proizvodu, oslobađa jetru od viška masti.
- Domaći, prvenstveno mladi sir, ima jednu od najboljih kombinacija nutrijenata, uključujući metionin. Ova aminokiselina veoma dobro deluje na jetru, pomaže kod praktično svih oboljenja ovog organa. Smatram da upravo metionin pomaže da se smanji količina masti u jetri. Naučno rečeno, možemo reći da sveži sir poboljšava metabolizam ćelija jetre - objasnila je nutricionistkinja.
Shutterstock
Da bi se postigao pravi efekat, dnevno je potrebno da se jede najmanje 50 grama mladog sira, dodala je nutricionistkinja.
- Minimalna količina svežeg sira koju osoba prosečne težine treba da uključi u jelovnik jeste 50 grama dnevno. Za muškarce je ova brojka nešto veća, samim tim jer su "gabaritniji". Smatram da sir može da se koristi uz svaki obrok, ali postoji razlika u porcijama. Za doručak je dovoljno 50 grama, ako ga unosite za ručak onda je 100 grama dovoljno, a istu količinu možete da pojedete za večeru - savetovala je nutricionistkinja Nurija Dijanova.
Šta je masna jetra
Masna jetra, poznata i kao steatoza, predstavlja ozbiljno patološko stanje koje se karakteriše nagomilavanjem masti u jetrenim ćelijama. Ova pojava može biti uzrokovana raznim faktorima, pri čemu su najčešći gojaznost i alkoholizam.
Uzroci masne jetre
Masna jetra može se javiti usled različitih etioloških faktora. Osim alkoholizma i gojaznosti, ostali uzroci uključuju gladovanje, šećernu bolest, kao i toksična dejstva određenih supstanci poput fosfora i tetrahlorugljenika. Takođe, Rejev (Reyeov) sindrom i pacijenti koji su na totalnoj parenteralnoj ishrani mogu biti u riziku. U ovom patološkom stanju dolazi do pojačanog oslobađanja masti iz perifernog masnog tkiva, dok se istovremeno smanjuje oksidacija masnih kiselina u jetri. Na taj način se povećava sinteza masnih kiselina, a smanjuje izlučivanje masti iz jetre, što dovodi do nagomilavanja masti u jetrenim ćelijama.
Simptomi masne jetre
Jedna od zanimljivih karakteristika masne jetre je da se često javlja asimptomatski. U takvim slučajevima, pacijenti mogu primetiti uvećanje jetre, koja je meka i zaobljenih ivica. Ponekad se javljaju blaži bolovi ispod desnog rebarnog luka, kao i laki problemi sa varenjem. Međutim, kod teških alkoholičara može doći do razvoja akutnog oblika masne jetre, što može dovesti do ozbiljnih komplikacija poput insuficijencije jetre, portne hipertenzije i čak fatalnih ishoda. Važno je naglasiti da je masna jetra benigno i reverzibilno stanje koje predstavlja prvu fazu oštećenja jetre. U nekim slučajevima, ako se ne preduzmu odgovarajuće mere, može doći do steatonekroze hepatocita i fibroze, što može dovesti do razvoja alkoholne ciroze, piše "Stetoskop".
Komentari (0)