Odrasli

DAVANJE KRVI ZAČAJNO UTIČE NA NAŠ ORGANIZAM: Evo šta sve treba da znate ako želite da postanete davalac

Evo ko sve može da bude davalac i pod kojim uslovima.

11.09.2024 06:07

DAVANJE KRVI ZAČAJNO UTIČE NA NAŠ ORGANIZAM: Evo šta sve treba da znate ako želite da postanete davalac
Unai Huizi / imageBROKER / Profimedia

Dobrovoljno davanje krvi najčešće se shvata kao human čin kada osoba želi da pomogne drugima. Međutim, malo ljudi se u Srbiji odvaži i da zaista postanu davaoci krvi koja je neophodna najtežim pacijentima i bez koje nema ni jedne operacije.

Ali, davanje krvi nije samo korisno za druge, već i za vas. Studije pokazuju da dobrovoljni davaoci imaju 88% manju verovatnoću za srčani udar, a redovno davanje krvi smanjenuje rizikom od raznih vrsta raka.

Ko može biti davalac?

Kako je objašnjeno na sajtu Instituta za transfuziju Srbije davalac krvi može biti svaka zdrava, odrasla osoba, starosti od 18 do 65 godina kod koje se lekarskim pregledom i proverom krvne slike, odnosno nivoa hemoglobina, utvrdi da davanje krvi neće ugroziti ni nju, niti osobu kojoj bi se ta krv primenila.

shutterstock.com

Ni jedna operacija ne može da se sporvede bez dovoljne količine krvi

To znači da je potrebno da se zadovolje sledeći kriterijumi:

  • Da je osoba zdrava, dobrog opšteg stanja
  • Teža od 50 kg
  • Telesne temperature manje do 37°C
  • Puls između 50 - 100/min
  • Krvnig pritisak: ne višeg od 24/14 kPa i ne nižeg od 13,3/8,66 kPa
  • Limfne žlezde vrata i pazuha, jetra i slezina ne smeju biti uvećane
  • Hemoglobin mora biti iznad 135 g/L (Hct = 0.38) za muškarce i 125 g/L (Hct = 0.4) za žene
  • Interval između davanja krvi je 3 meseca (12 nedelja) za muškarce i 4 meseca (16 nedelja) za žene

Kako navode na ovom sajtu davalac krvi u Srbiji ima u proseku 38 godina, stalno je zaposlen i ima porodicu. Većinu dobrovoljnih davalaca krvi čine muškarci (73,5 odsto), dok su žene zastupljene u manjem procentu (26,5 odsto), što je uobičajeno i u drugim zemljama. 

Kada dobrovoljno date krv, dobijate i besplatnu analizu krvi i proveru svog zdravstvenog stanja. Naime, pre samog davanja krvi možete saznati da li imate normalne vrednosti krvnog pritisaka i nivo holesterola. Krv koja je uzima mora da prođe brojne testove pre nego što se daje pacijentima, pa se testira na HIV, sifilis i hepatitis.

shutterstock.com

Krv svakog dobrovoljnog davaoca se testira, tako da dobajte besplatne analize

Ukoliko ste, ne daj bože bolesni, a da to i ne znate iz Zavoda ili Instituta za transfuziju će vas lično obavestiti o bolesti. Takođe se određuje i vaša krvna grupa, što je korisno znati.

Iako se popunjava upitnik dobrovoljno davanje krvi je anonimno, a vaša kesa sa krvlju će biti pod šifrom i tako poslata na dalje analize.

BONUS VIDEO:

Komentari (0)