Odrasli

KAKO DA ZNAMO KOME DA VERUJEMO? Da li su stručnjaci sa društvenih mreža pouzdani, evo kako da prepoznamo prevaru (FOTO)

Umesto terapeuta rešenje za svoju muku mnogi potražili na internetu.

29.08.2023 17:01

KAKO DA ZNAMO KOME DA VERUJEMO? Da li su stručnjaci sa društvenih mreža pouzdani, evo kako da prepoznamo prevaru (FOTO)
pexels.com

Za svoje probleme nekada se išlo kod terapeuta i  pričalo o muci koju imamo tražeći zajedno sa stručnjakom eventualno rešenje. Danas generacije to rade tako što skroluju po internetu tražeći odgovore na sve svoje nedoumice u tuđim iskustvima i savetima. Iako to može delovati terapeutski, stručnjaci savetuju da treba postupati oprezno. Saveti psihologa koji otvaraju vrata slavi i finansijskim podsticajima dele postove o raznim nerazrešenim traumamma što dopire do miliona ljudi, međutim, treba sve uzimati sa rezervom.

Evelin Hanter, psiholog za savetovanje u Ajburnu, kaže da je teško utvrditi koji su stručnjaci verodostojni i da li njihove informacije mogu dovesti do dezinformacija i štetnih nesporazuma. Ona tvrdi da stručnjaci koji su aktivni na društvenim mrežama treba da pokažu tri kvaliteta i to: kompetentnost, dobronamerno tumačenje dokaza i integritet. 

Prilikom upijanja sadržaja koji može uticati na vaše mentalno zdravlje, stručnjaci savetuju da treba obratiti pažnju na sledeće:

1. Osoba koja deli savete ne deli svoje biografije

Kredibilni ljudi koji utiču na mentalno zdravlje biće transparentni sa svojom licencom, obukom i oblastima stručnosti. Ažuriraće lične i profesionalne internet stranice, a uz to će pratiti informacije koje drugi o njima objavljuju.

Stručnjaci preporučuju da se počne sa proverom biografije naloga. Da li je u pitanju psihijatar, socijalni radnik ili nešto drugo što ne zahteva obuku ili regulativu poput životnog trenera. Oni bi trebalo da navedu oblast stručnosti i link do mesta gde možete saznati više o njima.

Shutterstock

Informacije na internetu treba uzimati sa rezervom poručuju stručnjaci

Ako nema mnogo informacije o njima onda ih pretražite na mreži. Linkedin ili Psihology Today vam mogu pomoći  kao i razni drugi izvori.

2. Pokušavaju da vam nešto prodaju

Psihoterapeut Genesis Gejms iz Majamija napominje da psiholozi koriste platforme da promovišu stvari poput onlajn kurseva ili knjiga koje su napisali pa je važno prepoznati da žele da vam pruže kvalitetno obrazovanje ili da vas učine svojim klijentom. Ako sumnjate u verodostojnost nečega slobodno guglajte i tražite imena osobe i proizvod koji promoviše da vidite šta pretraga daje.

Na kraju je, kako Gejms navodi, na potrošaču da uradi ono što najbolje oseća da treba. Pronađite povezanost te osobe sa proizvodom ili jednostavno prestante da je pratite. Ukoliko primetite nepravilnosti ili nešto što druge dovodi u opasnost treba prijaviti praktičara u odboru za licence i sl.

3. Postovi su prepuni žargona

Traume, okidači, stilovi vezanosti i slično sve više se infiltrira u svakodnevni govor što ne bi trebalo. Ova prekomerna upotreba je zabrinjavajuća, tvrde stručnjaci, jer ljudi koji ove termine vide u "fidovima" na mrežama upotrebiće ih kao oružje u odnosima kako bi stvorili dinamiku moći iako ih najbolje ne razumeju. Lekari koji su dostojni poverenja obično ne koriste terapijske termine jer žele da terapiju učine prihvatljivijom i pristupačnijom, zbog toga treba obratiti pažnju na naloge gde kreator to koriste.

4. Promovisanje samodijagnoze i etiketiranje

Na društvenim mrežama možete videti kako ti savetnici često daju smernice tipa: ako radite ovih pet stvari vi ste narcis ili imate ADHD i sl. To je u suprotnosti od regulativa koje se preporučuju psiholozima da izbegavaju da postavljaju dijagnoze ponašajući se na drugačiji način kao da sprovode lečenje.

shutterstock.com

Mnogi olako prihvate da imaju isti problem sa kojim se poistovete na mrežama

 

Mnogi ljudi se prepoznaju u tim TikTok postovima vrdeći da imaju isti problem i poistovećujući se sa tim.

5. Komunikacija sa klijentima na društvenim mrežama

Džef Gunter je licencirani profesionalni savetnik sa sedištem u Oregonu i on je tokom pandemije pokrenuo TikTok na kome ga je zapratilo skoro 3 miliona korisnika. On je opisao društvene mreže kao Divlji Zapad i zbog toga je oprezan i zbog toga ne odgovara svojim klijentima jer bi mogao da naruši poverljivost  i granice profesionalnog odnosa, piše Tajm.

6. Proglašavaju jedan modalitet superiornim u odnosu na ostale

Terapeuti su obučeni za niz različitih modaliteta ali čak i kada se specijalizuju za jedan ne treba da ga reklamiraju na mreži kao jedan jedini modalitet koji funkcioniše za sve. To dovodi do jedne od primarnih tačaka praktičara o sadržaju o mentalnom zdravlju na društvenim medijima. Ne odnosi se svaka informacija na svaku osobu i treba je uzeti sa rezervom. Terapeuti na mrežama su samo terapeuti ne vaši terapeuti.

BONUS VIDEO:

Komentari (0)