Psihologija

Kako da iskoristite KRIZU SREDNJIH GODINA da poboljšate sebi život

Da li možemo krizu srednjih godina posmatrati kao jednu tranziciju našeg života, kroz koju prolazi svaki pojedinac, na različite načine i da li postoji obrazac po kojem se nosi sa novim problemima i prilikama koje mu donosi život i pogled na njega?

24.03.2022 21:00

Kako da iskoristite KRIZU SREDNJIH GODINA da poboljšate sebi život
unplash

Videli ste nekog starijeg gospodina kako vežba, neku gospođu koja se oblači poput mladih, ili vaš partner odjednom više obraća pažnju na svoj izgled i stalno traži neke pohvale i priznanja.  

Prva asocijacja a možda i komentar na to je: ima krizu srednjih godina. A da li zaista te situacije opisuju ovaj kompleksan pojam?

Ovo je u psihologiji poznato kao "kriza srednjih godina", iako se danas ova fraza eksploatiše na nezahvalne načine.

Poznati psiholog Karl Jung ju je tačno definisao. Prema njemu ova kriza se javlja u kasnim tridesetim godinama i traje do sedme decenije života.

unplash

Par uuživa u razgovoru

Ovde ne govorimo o periodu od nekoliko meseci  ili nedelja. To je proces kroz koji pojedinac redefiniše svoje želje, potrebe, analizira svoja iskustva i postignute rezultate u periodu koji je iza njega.

Kod većine se javlja osećaj praznine, nostalgije, upoređivanja sa drugima i čini se da ste neuspešniji  i nezadovoljniji onim što stoji iza vas. Zadovoljstvo životom varira u amplitudama i u ovoj fazi taj osećaj može dotaći i najnižu tačku.  

Međutim, psiholozi ističu da ovo ne mora biti nužno negativna promena. U ovoj razvojnoj etapi pojedinac  preispituje svoje ciljeve i prioritete i ovde može doći do mnogih pozitivnih promena u njegovom životu, do sazrevanja, ličnog rasta. Dešavaju se  promene i prekomponovanje porodičnih i bračnih odnosa, ali i karijere i u životu uopšte.

Iako ove promene mnogi pripisuju toj nekoj krizi, Jung smatra da čovek prolazi kroz nekoliko faza u životu kroz kojih se odvijaju ovi procesi i promene gde svako vrši analizu svoga „ja“.

U prvoj nezreloj fazi ljudi su fokusirani na svoj ego i mnogi od njih se vraćaju u nju ili nikada ne izađu iz nje. Uglavnom su kako smo gore naveli opterećeni svojim izgledom i (p)ostaju narcisoidni. Dalje kroz život imamo tzv. borbenu fazu kroz koju preuzimamo odgovornost za sebe i postajemo orijantisani ka nekom cilju i njegovom ostvarenju.

Može se to odnositi na zasnivanje porodice, na našu karijeru ili finansijsku stabilnost.

unplash

Stariji par u šetnji

U narednoj fazi cilj pojedinca je da ostavi neki trag u životu. Pošto je ovo i nekako faza koja se povezuje sa roditeljstvom, u njoj čovek teži ka obezbeđivanju boljitka za život svoje dece. U ovoj fazi on analizira postignuto i razmišlja o daljem kretanju kroz život i šta bi još mogao da učini. Njegovi vidici su i dalje otvoreni, ako govorimo o pozitivnom gledanju na dosadašnji život.

U zadnjoj fazi, u kojoj stručnjaci smatraju da ljudi doživljavaju uglavnom zadovoljstvo životom, stavljamo duhovni svet ispred materijalnog. Sve što smo postigli do tada, u smislu materijalnog, nema veliki značaj jer koračamo kroz život koji nema ni početka ni kraja i sve što posedujemo je prolazno.

Psihički preokreti i situacije u životu služe da nam pokažu put do sazrevanja, odrastanja i kretanja napred. Mogu se desiti velike životne promene u dobrom slučaju ali može doći i do nazadovanja. Snaga volje i energija su važni u nošenju sa novim izazovima, koje ćemo uvek preispitivat i težiti ka kreiranju bolje budućnosti.

BONUS VIDEO:

 

 

Komentari (0)