Odrasli

Da li je ovo TAJNA DUGOVEČNOSTI: Posle 25 godina istraživanja načnici zapanjeni rezultatima

Proučavanje superstaraca, kako ih zovu istraživači, trajalo je više od četvrt veka, a fokus je bio isključivo na ljudima od 80 godina

Slika Autora
byDragana Petrović

29.10.2025 17:50

Da li je ovo TAJNA DUGOVEČNOSTI: Posle 25 godina istraživanja načnici zapanjeni rezultatima
shutterstock.com/Roman Chazov

Dok većina ljudi sa godinama primećuje da im pamćenje slabi, a koncentracija popušta, postoji mala, gotovo neverovatna grupa starijih osoba koji mogu da se pohvale dugovečnošću i vitalnosšću. Oni su mentalno bistri, puni energije i izuzetno vitalni i u svojim osamdesetim godinama. Naučnici ih zovu superstarci i već 25 godina pokušavaju da otkriju njihovu tajnu.

Najnovija studija Univerziteta Nortvestern u Čikagu, objavljena u prestižnom časopisu "Alchajmerova bolest i demencija", donosi odgovor koji će mnoge iznenaditi. Ključ mladalačkog uma ne krije se u genima, ishrani ili dodacima ishrani već u društvenosti.

Superstarci su ljudi stariji od 80 godina čije su kognitivne sposobnosti jednako dobre kao kod osoba srednjih godina. Njihov mozak, pokazala su snimanja, sporije gubi volumen, otporniji je na degenerativne promene i deluje kao da stari po sopstvenim pravilima.

Shutterstock

Druženje i zjaednički smeh su najbolji način da se uspori starenje

Zajednička nit među njima? Gotovo svi su izuzetno društveni. Superstarci u stalnom su kontaktu sa prijateljima, učestvuju u zajednici, razgovaraju, posećuju razne događaje, jednostavno žive među ljudima.

Skeniranja njihovih mozgova otkrila su i zanimljiv detalj - imaju povećan broj specifičnih neurona povezanih sa socijalnom percepcijom, odnosno sposobnošću da prepoznaju emocije i da se povežu sa drugima. Još nije sasvim jasno da li ih društveni život stimuliše da razviju te neuronske mreže, ili ih upravo njihova moždana struktura "gura“ ka interakciji, ali veza između društvenosti i vitalnog mozga više nije upitna.

Razgovor – najefikasnija moždana gimnastika

Dok čitamo, rešavamo ukrštenice ili igramo sudoku, koristimo određene delove mozga. Ali, kada razgovaramo sa ljudima, naročito u grupi, naš mozak mora istovremeno da prati teme, izraze lica, ton glasa i ritam komunikacije. To je, objašnjavaju stručnjaci, složena misaona gimnastika, daleko zahtevnija od bilo koje mentalne vežbe iz aplikacije.

Osim toga, društvena angažovanost smanjuje stres i podstiče lučenje oksitocina, hormona povezanog sa osećajem zadovoljstva i pripadnosti. Ljudi koji su okruženi drugima obično donose zdravije odluke, imaju bolje raspoloženje i snažniji imuni sistem.

Schutterstock

Razgovor je najbolji način da se sačuva dugovečnost mozga

Naučnici su primetili i da su superstarci ne samo da su društveni, već i radoznali. Oni uče nove stvari, posećuju kurseve, volontiraju, slušaju muziku, čitaju i stalno traže način da ostanu uključeni u svet oko sebe. Njihov dan ima ritam, smisao i strukturu.

Za njih, život se ne završava odlaskom u penziju, naprotiv, tada za mnoge tek počinje novo poglavlje puno aktivnosti i druženja.

Zaključak istraživača je jednostavan - da bismo sačuvali mladost uma, ne trebaju nam skupe terapije niti suplementi već  povezanost sa drugim ljudima. Razgovor, smeh, zajednička šetnja ili jednostavno prisustvo dragih ljudi su, kako se čini, pravi recept za dugovečnost mozga, piše MSN.

BONUS VIDEO:

Komentari (0)