Ubrzan ritam života i ljubav prema ponoćnim užinama mogu da ostave ozbiljne posledice na zdravlje. Istraživanje Medicinske škole Perelman na Univerzitetu u Pensilvaniji pokazuje da konzumiranje kasnih večera ne utiče samo na telesnu težinu, već i na srce, mozak i varenje. Stručnjaci upozoravaju da večernji obroci, posebno oni posle osam sati, mogu da povećaju rizik od gojaznosti, povišenog nivoa šećera u krvi, kiseline i problema sa srcem, a o tome piše i portal pmc.
Razlozi zbog kojih posežemo za hranom u kasnim satima su različiti, stres, nezdrava ishrana tokom dana, ali i nedovoljna ishrana u toku dana. Često večernji obrok postaje način da nadoknadimo preskočene kalorije ili zadovoljimo emocionalnu glad, što dugoročno može da naruši metabolizam i da dovede do nakupljanja masnih naslaga oko stomaka. Problem je što telo pred spavanje nije spremno za varenje, što ne utiče samo na struk, već i na mozak.

shutterstock.com/Africa Studio
Nepravilni obrasci ishrane mogu poremetiti cirkadijalni ritam i smanjiti sposobnost koncentracije i pamćenja, dok refleks kiseline postaje česta pojava. Kasna večera, neposredno pre spavanja, može da oslabi donji sfinkter jednjaka, što omogućava nesvarenoj hrani i kiselini da se vrate u jednjak. Posledica su bolovi u grudima, kiselina i noćni refluks koji narušavaju kvalitet sna. Dugotrajno izlaganje ovim faktorima može da poveća rizik od ozbiljnijih problema sa probavom i srcem.
Još jedan ozbiljan problem je sindrom noćnog jedenja ili NES (Night eating syndrom), poremećaj kod kojeg osoba jede gotovo svaku noć, često bez stvarne gladi. NES je povezan sa prejedanjem i drugim poremećajima u ishrani, a stručnjaci upozoravaju da takve navike mogu dugoročno da naruše zdravlje.

Sasha.shine.bright/Shutterstock
Ključ je u planiranju obroka i kontroli stresa. Stručnjaci preporučuju uravnotežene večere koje uključuju proteine, ugljene hidrate i zdrave masti, ali najkasnije do osam sati uveče. Izbegavanje nezdrave hrane, posebno masnih i šećernih grickalica i smirivanje tela pre spavanja mogu da pomognu u smanjenju želje za kasnim grickalicama i očuvanju zdravlja.
Vreme obroka može da bude jednako važno kao i izbor hrane. Posledice kasnih večera oseća ne samo struk, već i celo telo. Odluka da večerate ranije i zdravije nije samo korak ka vitkijoj liniji, već i ka jačem srcu, boljoj memoriji i kvalitetnijem snu.
Komentari (0)