Kardiolog Jevgenij Čazov bio je poznat kao "Kremljovski lekar" - najviše zvaničnike Sovjetskog Saveza i istaknute umetnike, pisce i akademike lečio je sa najvećim poverenjem. Ipak, Čazov sebe nikada nije video samo kao lekara elite; sebe je nazivao lekarom za sve. Tokom svoje karijere slušao je hiljade srca i na primeru pacijenata dokazivao da briga o "najvažnijem motoru" - srcu - može značajno produžiti život.
Sam je bio živi primer svojih reči: uživao je u odličnom zdravlju, nikada nije koristio bolovanje i dostojanstveno doživeo 92 godine, preminuvši 2021. godine.
Čazov je često davao intervjue u kojima je odgovarao na pitanja koja zanimaju svakog čoveka: šta produžava, a šta skraćuje život. Njegove preporuke nisu se menjale tokom vremena jer su potvrđene iskustvom i dugogodišnjom praksom.
- Često me pitaju koja je tajna mog zdravlja. Moja majka, takođe lekarka, naučila me je prvoj tajni još dok sam bio dete. Odrasla je u velikoj porodici, a tokom građanskog rata postala je prvi komsomolac na Uralu. Jednog dana pala je u ruke "belih" i bila osuđena na smrt. Metak ispaljen u nju čudesno je proleteo iznad srca. Jedan meštanin ju je pronašao i negovao dok se nije oporavila - ispričao je Čazov, prenosi Stil.
Majka ga je učila i da život ne pretvara u trku za novcem:
- Ne uzimaj novac koji ti pacijenti nude, to je težak greh.
Zbog jednog dešavanja, zauvek se oslobodio tog opterećenja.
- Godine 1954. poslat sam u Tulsku oblast da pomažem bolničarima. Te zime, dok sam obilazio sela, pozvali su me kod teško bolesne devojčice. Imala je upalu pluća, majka joj je bila umrla, a otac očajan od straha da će izgubiti dete. Izlečio sam je lekom koji je tada bio prava retkost - prisećao se Čazov.
shutterstock.com/brizmaker
Posvećeno je radio od jutra do mraka.
- Tada nema vremena da misliš o odmoru ili čak o tome šta jedeš. Neki govore o prednostima ovsene kaše, a ja ne mogu da zamislim doručak bez čaja sa šećerom ili džemom, belog hleba i mortadele. Jedem sve osim putera, masti i dimljene hrane. Najvažnije je da zapamtite jedno pravilo: prejedanje skraćuje život. Sve ostalo zavisi od vašeg organizma - govorio je kardiolog.
Po Čazovu, pravi neprijatelj dugog života nije bila ni hrana, ni genetika - već stres. On je jasno uočio kako hronični pritisak i napetost direktno ugrožavaju srce. Objašnjavao je da se naš organizam razvijao milenijumima, prilagođavajući se sporijem ritmu života, dok današnji ubrzani tempo toliko opterećuje telo da ono jednostavno ne stiže da se prilagodi.
- Nisu siromaštvo i teškoće ono što uništava srce, već čovekov odnos prema tim uslovima. Nekada su moji pacijenti imali više od pedeset godina, a danas ih ima i u dvadesetim – mladi ljudi koji još nisu prošli kroz velike gubitke, a već dožive infarkt - upozoravao je jednom prilikom kardiolog Jevgenij Čazov.
BONUS VIDEO:
Komentari (0)