Iako se alkohol često povezuje sa opuštanjem, druženjem i zabavom, sve je više dokaza koji upozoravaju na njegov štetan uticaj po zdravlje – čak i kada se konzumira u malim količinama. Alkohol ne pogađa samo jetru, već ima širok i složen uticaj na gotovo svaki sistem u telu - od mozga i pankreasa, preko creva i pluća, do srca i imunološkog sistema. Prekomerno, ali i umereno pijenje može dovesti do ozbiljnih posledica koje se ne vide odmah, ali vremenom ostavljaju trag.
U nastavku pročitajte kako alkohol utiče na zdravlje.
Mozak/Neurološki sistem
Alkohol ometa komunikacione puteve mozga i može uticati na način na koji mozak izgleda i funkcioniše. Ovi poremećaji mogu promeniti raspoloženje i ponašanje i otežati jasno razmišljanje i koordinaciju pokreta. Konzumiranje alkohola takođe može povećati rizik od moždanog udara.
Zloupotreba alkohola povezana je sa perifernom neuropatijom, stanjem koje se često javlja kod ljudi sa teškim poremećajem upotrebe alkohola (AUD) može izazvati utrnulost u rukama i nogama i bolno peckanje u stopalima. Oštećenje nerava povezano sa alkoholom može takođe izazvati srčane aritmije (nepravilan rad srca), posturalno ili ortostatsku hipotenziju (pad krvnog pritiska zbog promene položaja tela), dijareju i erektilnu disfunkciju.
Endokrini sistem
Prekomerna upotreba alkohola može poremetiti endokrini sistem, remeteći hormone koji pomažu u održavanju stabilnosti i zdravlja tela. Pošto ovi poremećaji prožimaju svaki organ i tkivo u telu, mogu doprineti endokrinim zdravstvenim stanjima, uključujući bolesti štitne žlezde, dislipidemiju (abnormalni nivo holesterola u krvi), reproduktivnu disfunkciju i netoleranciju na stres, kao i dijabetes.
shutterstock.com/Yemets
Kod pacijenata sa dijabetesom, svaki unos alkohola može smanjiti njihovu sposobnost adekvatne kontrole nivoa glukoze u krvi i doprineti kardiovaskularnim i neurološkim komplikacijama povezanim sa dijabetesom.
Gastrointestinalni sistem i usna duplja
Konzumiranje alkohola može doprineti "propusnom crevu", što omogućava crevima da propuste supstance poput toksina u telo, što može promeniti sastav mikrobiote ili mikroorganizama koji žive u gastrointestinalnom (GI) traktu i povećati rizik od kolorektalnog karcinoma. Alkohol može oštetiti epitelnu oblogu GI trakta, podstaći upalu unutar i van GI sistema i izazvati GI krvarenje.
Srce i cirkulatorni sistem
Istraživanja su pokazala da dugotrajno prekomerno pijenje slabi srčani mišić, uzrokujući kardiomiopatiju. Zloupotreba alkohola takođe može dovesti do visokog krvnog pritiska, nepravilnog otkucaja srca (aritmije) ili ubrzanog srčanog ritma. Hronično, prekomerno pijenje povećava rizik od ishemijske bolesti srca (srčani problemi uzrokovani suženim arterijama) i infarkta miokarda (srčanog udara).
Schutterstock/Mihiripix
Prekomerna upotreba alkohola može izazvati nedostatke u određenim komponentama krvi, uključujući anemiju (nizak nivo crvenih krvnih zrnaca), leukopeniju (nizak nivo belih krvnih zrnaca), trombocitopeniju (nizak nivo trombocita) i makrocitozu (uvećana crvena krvna zrnca).
Imuni sistem
Pijenje velike količine u jednoj prilici usporava sposobnost tela da se odbrani od infekcija - čak i do 24 sata kasnije. I akutna i hronična prekomerna upotreba alkohola mogu ometati višestruke aspekte imunog odgovora, što može oslabiti odbranu organizma od infekcije, otežati oporavak od povrede tkiva, izazvati upalu i doprineti oštećenju organa povezanom sa alkoholom.
Jetra
Prekomerna konzumacija alkohola oštećuje jetru i može dovesti do raznih problema i upala jetre, uključujući:
- Steatozu povezanu sa alkoholom
- Steatohepatitis povezan sa alkoholom
- Hepatitis povezan sa alkoholom
- Fibrozu povezanu sa alkoholom
- Cirozu povezanu sa alkoholom
- Hepatocelularni karcinom
Pankreas
Zloupotreba alkohola tokom vremena može dovesti do pankreatitisa, koji može oštetiti proizvodnju digestivnih enzima i može uticati na hormone koji regulišu nivo šećera u krvi.
Komentari (0)