Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra proslavljaju Svetog Đorđa, odnosno Đurđevdan. Ovaj praznik je već vekovima veoma poštovan u našem narodu, a za njega se vezuju brojni običaji i verovanja. U srpskoj narodnoj tradiciji Đurđevdan je vreme kada se veruje da priroda ima posebnu moć odnosno to je vreme za buđenje života i ljubavi. Mnoge devojke su uoči Đurđevdana, odnosno večaras izvodile ritual za ljubav i udaju, u nadi da će se uskoro stati pred matičara. Evo šta treba da uradite sve devojke koje žele da uplove u bračnu luku.
- Uoči Đurđevdana (5. maja uveče) devojka treba da ode do reke, bare ili livade.
- Uberite tri struka trave, iste dužine.
- Prilikom branja se izgovara: "Ovaj struk sam ja, ovo je znano momče, a ovo neznano.“
- Trave se ostave na tom mestu preko noći
- Ujutru na Đurđevdan (6. maja) se pogleda koji je struk najviše porastao, jer kkao se veruje on ukazuje na budućeg muža znanog ili neznanog
- Ova travka se obavezno uplete u đurđevdanski venac koji se plete u rano jutro 6. maja
Pored ovih postoje i brojni drugi običaji vezani za Đurđevdan.
Rosa za lepotu i ljubav
Jedan od najrasprostranjenijih običaja podrazumevao je buđenje pre zore i odlazak u prirodu na branje lekovitog i, kako se verovalo, "magičnog" bilja. Zdravac, đurđevak, kopriva, ali i vrbove grančice brali su se dok je rosa još na travi, jer se smatralo da ona ima čudotvornu moć. Devojke bi se umivale tom rosom kako bi očuvale lepotu, zdravlje i, prema verovanju, uskoro se udale.
Shutterstock/Dasha Kurinna
Kupanje za sreću
U mnogim krajevima devojke su odlazile do reka ili izvora da se kupaju u hladnoj vodi, često ukrašenoj svežim cvećem i biljem. Kupanje je simbolizovalo pročišćenje i novi početak, čime se otvara srca za novu ljubav.
Venčići pod jastukom
Jedan od najromantičnijih običaja bio je pletenje venčića od đurđevdanskog cveća i bilja. Devojke bi ih nosile tokom dana, a potom stavljale pod jastuk verujući da će te noći usniti lice svog budućeg muža.
Preskakanje vatre
Na Đurđevdan se u pojedinim krajevima palila vatra koju su mladi preskakali u znak veselja, zdravlja i nade. Za devojke, ova igra imala je dodatno značenje: ako preskoče vatru "lako i visoko", verovalo se da će se brzo i srećno udati.
Proročanstvo iz jagnjeće plećke
Za Đurđevdan se, prema običaju kolje jagnje. Nakon što se jagnje pojede običaj nalaže gledanje u plećku, odnosno lopaticu jagnjeta. Iskusne žene "čitale" su iz njenog oblika kakva će godina biti, ali i da li će neka devojka uskoro stati na ludi kamen.
Hleb za momka
Devojke su u nekim mestima mesile poseban đurđevdanski hleb, ukrašen biljem i cvećem, i nudile ga momcima koji su im se dopadali. Bio je to tihi, ali jasni znak simpatije, odnos svojevrsna prosidba bez reči.
Iako su mnogi od ovih običaja danas zaboravljeni ili preobraženi u simbolične geste, Đurđevdan i dalje ostaje snažan podsetnik na povezanost naroda sa prirodom, nadom i ljubavlju. A možda, uz malo rose i venčić od zdravca sreća ipak dođe na tvoj prag.
Komentari (0)