Tetka Saveta

TRADICIONALNO SRPSKO POSUĐE: Znate li šta je RUKATKA, a čemu služi KALJENICA? (FOTO)

Tradicionalno srpsko posuđe od gline i danas se koristi u pojedinim delovima, a oni koji su okusili jela napravljenih u njima, kažu da je ukus neponovljiv.

29.09.2022 16:00

TRADICIONALNO SRPSKO POSUĐE: Znate li šta je RUKATKA, a čemu služi KALJENICA? (FOTO)
shutterstock.com

Grnčarske radionice bile su rasprostranjene širom Srbije. Jug i jugoistok Srbije vekovima su poznati po proizvodnji kvalitetne grnčarije  domaće srpske keramike. Iako je ovaj stari zanat danas gotovo izumreo u Srbiji, sve više restorana sa tradicionalnom kuhinjom vraća posuđe od gline u svoj redovni asortiman posuđa za pripremu i posluživanje hrane. 

Još za vreme mnogobrojnih stranih osvajača, na ovom podneblju se uporedo razvijalo kako kulinarstvo sa uplivima stranih uticaja, tako i posuđe u kom se ta hrana pripremala. Počele su da se koriste i posude od pečene gline. Svako ko je makar jednom jeo iz ovog posuđa, složiće se da jela imaju nezamenjiv ukus i da mu daju poseban šmek. 

shutterstock.com

Posuđe od gline za tradicionalna jela

 

Rukatka, negde još znana i kao grne, je posuda napravljena od pečene gline. Služila je da se u njoj kuva jelo i uglavnom nije imala svoj poklopac. U tu svrhu se ponekad koristila kamena ploča. Rukatka je zapravo najpribližnija današnjim šerpama. 

U grnetu su se pripremala kuvana jela, poput paprikaša, gulaša i slično. Danas je ova posuda retka pojava u domaćinstvima, ali se vrlo verovatno još koristi u pojedinim seoskim naseljima. 

Crepulja je bila vrsta rustične tepsije u kojoj se pekao hleb. Ova posuda je takođe pravljena od pečene gline. Jegatka je drugi naziv za crepulju, koji se koristio u plavsko-gusinjskom kraju. Postupak je bio sledeći: preko crepulje (jegatke) se nameštao sač (poklopac) da bi se onda ona spuštala na vatru. Da bi se proverilo da li je hleb ispečen, koristio se ožeg, šipka od metala koja se koristila i za podizanje sača.

shutterstock.com

Tradicija

 

Od gline se pravila i takozvana kaljenica, koja je služila onome što i današnji tanjir. Tačnije, u kaljenicu se sipala hrana iz kog se posluživala cela porodica. Kaljenice su bile većih dimenzija jer su onomad porodice brojile čak i preko 10 članova, uključujući ponekad i članove šire familije, koji su se svi zajedno okupljali radi obeda.

Naravno, roštiljalo se i onda, a tu svrhu je korišćen šiš, gvozdeni ražanj, tj. šiljata šipka na koju se ređalo meso, a zatim peklo. 

 

BONUS VIDEO:

Komentari (0)