Akademik i psihijatar Vladeta Jerotić ostavio je veliki trag kako zbog svojih razmišljanja o roditeljstvu, tako i o ljubavi i emocionalnom sazrevanju. Njegove reči i danas odjekuju snažno, posebno kada govori o nasilju u porodici i dugoročnim posledicama koje ono ostavlja po decu.
Jerotić je u jednom od svojih obraćanja otvoreno govorio o pogubnim efektima porodičnih konflikata, ističući kako se detinjstvo često pretvara u obrazac za odrasli život, nažalost, i kada je reč o nasilju.
- Kad su me to pitali dosetio sam se svojih roditelja i njihovog vaspitanja. Imali su dobar brak, bio je patrijarhalan, ali je bilo prepirki i svađa. Pazite, svađe i prepirke nisu isto. Dok ima prepirki, ima i ljubavi. Jer, sa 20 godina volimo na jedan način, sa 30 na drugi, sa 40 na treći - ako smo sazrevali. Ako nismo, onda ništa, imaćemo tri braka. Jer i sa 30 hoćemo da volimo kao sa 20, pa sa 40 ponovo, jer ne sazrevamo u ljubavi. Savremena psihologija kaže da zreli ljudi ne postoje. Postoji samo put ka zrelosti - objašnjava on.
Printscreen Printscreen/Youtube / Agape - Aleksandar Gajšek
Jerotić, govoreći iz ličnog i profesionalnog iskustva, osvrnuo se na to kako deca prepoznaju i upijaju konflikte među roditeljima, čak i kada su veoma mala.
- Moji pacijenti koji su dolazili u uzrastu od 15 do 20 godina, u 90 odsto slučajeva su krivili roditelje. Doduše, u većini slučajeva su i bili u pravu. To je ono kad ih roditelji smatraju za beslovesno biće, pa se grubo svađaju pred detetom, a ono ima dve, tri godine. Nije to tek tako prepirka, to je još i normalno, a kad počnu svađe, loše će se završiti. Rastavom braka, neće deca moći da odrastu kako treba. I ko je onda kriv - pita se profesor.
Upozorava i da dete, iako možda ne razume reči, duboko oseća atmosferu u kući.
- Dete jadno, sa dve godine, zavuče se pod sto, igra se tamo, naravno da ne razume. Ali sve ulazi u njega, sve upija. Kasnije će celog života biti ili uplašeno ili će se i ono svađati u svom braku. Kao kob neka - smatra čuveni akademik.
Jerotić je u svojim predavanjima često isticao primere iz prakse. Jedan od njih bio je slučaj devojčice koja je odrasla uz oca alkoholičara.
- Imala je oca alkoholičara, maltretirao je i nju i majku. A ta ista ćerka, sutra se uda isto za alkoholičara, koji čak nije ni bio takav kad su se uzeli. Sin, s druge strane, buntovan, pruža otpor, buni se protiv oca s pravom, a kad postane otac, ponaša se potpuno isto. Iste ružne reči, batine. A kad smo kod batina, u Americi i Evropi, dete sa šest godina može da okrene telefon ako udare dete. Da li je to preterano, ne znam? Kažu da je batina iz raja izašla, ali to nije tako dobro - smatra on.
Jerotić priznaje da je i sam bio fizički kažnjavan kao dete, ali naglašava važnu razliku.
- Mene je otac tukao kad god sam zaslužio. Nikad dete nemojte tući ako niste potpuno sigurni da je zgrešilo namerno. I među decom ima zlopamtila. Ćerku kad otac istuče, a to je bilo toliko retko, jednom je istukao otac i posledice ostanu za ceo život. A znate kakve su posledice? Jedna varijanta je da će naći muža koji će je tući ili će reagovati na grube reči - zaključio je svojevremeno čuveni profesor Vladeta Jerotić.
Komentari (0)