Odrasli

STRUČNJACI UPOZORAVAJU: Ove svakodnevne greške koje svi pravimo mogu da povećaju rizik od demencije

Iako se demencija često vezuje za starost, eksperti sve češće upozoravaju da i svakodnevne životne navike mogu igrati ključnu ulogu u njenom razvoju.

Slika Autora
byAna Đelić

29.07.2025 18:10

STRUČNJACI UPOZORAVAJU: Ove svakodnevne greške koje svi pravimo mogu da povećaju rizik od demencije
freepik

Gubitak pamćenja, zaboravljanje lica bližnjih ili sopstvene adrese - to su slike koje mnogima bude strah kada pomisle na starenje. Demencija je skup simptoma koji ukazuju na ozbiljan pad kognitivnih sposobnosti, a može znatno otežati svakodnevno funkcionisanje. Dok genetika ima svoju ulogu, brojne studije pokazuju da način života može povećati, ali i smanjiti, rizik od oboljevanja. Promene navika, iako nisu garancija, svakako mogu pomoći u očuvanju zdravlja mozga i celokupnog organizma.

Depresija, naročito u poznijim godinama, često ostaje neprepoznata, a može poremetiti važne rutine poput zdrave ishrane, kretanja i druženja. Stručnjaci ističu da lečenje depresije može pomoći i u očuvanju kognitivnog zdravlja.

Ishrana kao osnova prevencije

Jedna od najčešćih grešaka je zanemarivanje uticaja ishrane. Stručnjaci podsećaju da je mediteranska dijeta, bogata maslinovim uljem, ribom, povrćem i integralnim žitaricama, odlična za mozak. Posebno se ističe dijeta, koja uz navedene namirnice preporučuje i bobičasto voće i orašaste plodove.

Nelečeni zdravstveni problemi i loš san

Ignorisanje hroničnih bolesti kao što su dijabetes, hipertenzija i povišen holesterol može ubrzati kognitivni pad.

PeopleImages.com - Yuri A

Promena životnih navika je ključna

Održavanje dobrog vaskularnog zdravlja ključno je za dotok krvi u mozak. Takođe, kvalitetan san je presudan. Tokom dubokog sna mozak se "čisti" od štetnih supstanci koje se dovode u vezu s Alchajmerovom bolešću.

Društvena izolacija i alkohol kao tihi neprijatelji

Usamljenost, naročito u starijim godinama, ne utiče samo na raspoloženje, već i na funkciju mozga. Redovno druženje, razgovor i interakcija sa porodicom i prijateljima pomažu u očuvanju mentalne agilnosti. S druge strane, prekomerno konzumiranje alkohola dodatno narušava funkcije mozga, a kod starijih osoba jetra teže obrađuje alkohol, čime se toksičnost povećava.

Fizička neaktivnost i rizične situacije

Sedenje bez kretanja može imati ozbiljne posledice po zdravlje mozga. Preporučuje se minimum 30 minuta umerenog kretanja dnevno, makar u obliku šetnje. Takođe, povrede glave, naročito kod starijih, mogu povećati rizik od demencije, pa se savetuje korišćenje kacige prilikom vožnje bicikla ili drugih potencijalno rizičnih aktivnosti.

BONUS VIDEO:

Komentari (0)