Odrasli

JOD I ZDRAVLJE: Zašto je bitno da ga koristimo i u kojim količinama

Dnevna preporučena doza koja trenutno važi za jod nije ni izbliza dovoljna za sve potrebe tela

07.03.2022 08:00

JOD I ZDRAVLJE: Zašto je bitno da ga koristimo i u kojim količinama
Pixabay

„Medicinska jodofobija“ ili bezrazložni strah od upotrebe neorganskog joda je prouzrokovao više ljudske patnje i smrti nego dva svetska rata zajedno, tvrdi dr  Guyu E. Abraham.

Najopasnija greška je shvatanje da je rafinirana jodirana so dovoljna da podmiri naše dnevne potrebe za jodom. Prema istraživanju, tek 10% joda iz soli se apsorbira u telu, u najboljem slučaju. Dnevna preporučena doza joda je 150 mcg, i ova kalkulacija temelji se na potrebi štitnjače za jodom da bi se izbegla gušavost. Potrebe drugih organa međutim, nisu uračunate u taj broj.

Pixabay

Morske alge su bogate jodom

 

Uz to, nisu uračunati niti efekti široko rasprostranjenih toksina koji su se pojavili u prošlom veku, a koji blokiraju jod. Uzimanje joda u odgovarajućim količinama povećava izlučivanje teških metala poput olova i žive mokraćom, a također ima efekt detoksikacije kroz povećano izlučivanje florida, bromida i hlorida.

Dnevna preporučena doza koja trenutno važi za jod nije ni izbliza dovoljna za sve potrebe tela. Većini ljudi potrebno je 12-50 mg dnevno i to kombinaciju čistog joda i kalij-jodida.

Jod transformiše vaše zdravlje

Jod je esencijalni mikroelement. To znači da je neophodan svakoj ćeliji. Jod ima odlične antibakterijske, antiparazitske, antigljivične i antivirusne sposobnosti i deluje protiv raka.

Nažalost, u današnjem modernom svetu nedostatak joda dostigao je pandemijske razmere zbog njegovog istiskivanja toksinima poput bromida, pesticida i raznih prehrambenih aditiva. Uz to, moderna poljopriveda je dovela do nedostatka joda i drugih minerala u tlu. Usevi koji rastu na takvom tlu biće i sami siromašni jodom.

Pixabay

Zbog upotrebe pesticida, usevi nemaju dovoljno joda

 

Način života i prehrane takođe može dovesti do jodne deficijencije u telu. Ljudi koji konzumiraju puno pekarskih proizvoda (hleb, testenine i sl.) koji sadrže visoke nivoe bromida su naročito ugroženi, kao i oni koji ne konzumiraju plodove mora, alge ili morsku so.

Svetska zdravstvena organizacija priznaje nedostatak joda kao glavni uzrok mentalne retardacije koja se može sprečiti. Nedostatak joda je identifikovan kao značajan zdravstveni problem u 129 zemalja, a čak 72% svetskog stanovništva pati od poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda, piše Atma.

Komentari (0)