Poglavar Rimokatoličke crkve Papa Franja preminuo je 89. godini. Vest o smrti pape Franja, koji je važio za papu siromašnih i marginalizovanih, izazvala je talas tuge širom sveta. Kralj Čarls III, koji se s njim sastao svega nekoliko nedelja ranije tokom svoje posete Italiji, opisao je preminulog poglavara kao čoveka koji je "duboko dodirnuo živote mnogih" kroz svoje zalaganje za ljude i planetu.
Prvo se mislilo da je papa umro od obostrane upale pluća s kojom se praktično borio još od 14. februara kad je smešten u bolnicu. Papa Franja se ranije ovog meseca oporavljao od obostrane upale pluća, ali je 6. aprila ponovo izašao u javnost, pojavivši se u invalidskim kolicima tokom mise posvećene bolesnima.
Međutim, konačno je potvrđeno da je papa Franja ipak preminuo od moždanog udara i nepovratnog zatajenja srca, što je saopštio Vatikan. Pripreme za sahranu i konklavu, na kojoj će biti izabran novi papa, već su u toku. Kardinal Nikols, zajedno s drugim kardinalima iz Velike Britanije i Irske, putovaće u Rim kako bi prisustvovali ceremoniji.
Tanjug/AP Photo/Andrew Medichini
Samo neki od simptoima moždanog udara su:
- oduzetost desne ili leve polovine tela (lica, ruke i noge)
- nemogućnost govora, izgovaranja ili razumevanja govora, ili i jedno i drugo
- spušteno lice, odnosno jedna strana lica je spuštena ili utrnuta, a usta iskrivljena
- trnci u jednoj polovini tela
- nesigurnost i ozbiljno zanošenje u hodu
- smetnje vida, duple slike, zbunjenost
U slučaju moždanog udara najvažnija je brza reakcija i ovde je svaki sekund značajan. Zbog toga je bitno da se na vreme prepoznaju simptomi šloga. Međutim, životno važni mogu da budu i manje poznati simptomi, koji se obično javljaju nedelju dana pre moždanog udara.
Osim klasičnih simptoma kao što su problemi sa govorom i vidom, oduzetost leve polovine tela, stručnjaci posebno upozoravaju na tri neobična znaka koja mogu ukazivati na moždani udar nedelju dana unapred:
Iznenadna, intenzivna glavobolja - takozvana sentinel glavobolja, jaka i dugotrajna, različita od uobičajenih glavobolja, pojavila se kod 14,7 odsto pacijenata pre moždanog udara.
Tanjug/AP Photo/Andrew Medichini, File
Nepravilan srčani ritam (atrijska fibrilacija - AF): može da izazove lupanje srca, preskakanje otkucaja, umor, otežano disanje ili bol u grudima, a drastično povećava rizik od moždanog udara.
Neočekivana iscrpljenost ili slabost - nagli umor ili slabost mogu da budu znak da mozak već ima problema sa snabdevanjem krvlju.
Komentari (0)