Letnje računanje vremena u Srbiji počinje u nedelju, 30. marta dva sata iza ponoći. Prema zakonu, vreme će se računati tako što se pomera za jedan sat unapred, što znači da se sa 02 pomera na 03 časa. Letnje računanje vremena trajaće do 26. oktobra, kada će kazaljke na satu biti vraćene unazad sat vremena.
Pomeranje sata sa zimskog na letnje računanje vremena počelo je da se primenjuje tokom Prvog svetskog rata. Prva država koja je zvanično uvela letnje računanje vremena bila je Nemačka 30. aprila 1916. godine, a ubrzo su i druge zemlje uvele ovu praksu. Letnje računanje vremena je postalo standardna praksa u mnogim zemljama, ali su se pravila menjala tokom decenija. Pojedine zemlje poput Rusije i većeg dela Afrike i Azije su ukinule pomeranje sata zbog uticaja na ljudsko zdravlje. I Evropska unija je planirala da ga ukine, ali konačna odluka još nije sprovedena u delo.

Shutterstock/amenic181
Pomeranje sata može imati različite efekte na ljudski organizam, jer narušava cirkadijalni ritam - unutrašnji biološki sat koji reguliše san, budnost, hormone i druge telesne funkcije. Evo kako telo može da reaguje na ove promene:
Poremećaj sna
Gubitak jednog sata sna pri prelasku na letnje vreme može dovesti do nesanice, umora i pospanosti. Teže je zaspati uveče i probuditi se ujutru jer telo nije još prilagodilo proizvodnju melatonina, hormona sna.
Smanjena koncentracija i produktivnost
Prvih nekoliko dana nakon promene vremena, mnogi ljudi osećaju poteškoće s fokusiranjem, pamćenjem i donošenjem odluka. Povećava se rizik od grešaka na poslu i u školi.
Povećan rizik od srčanih i moždanih udara
Istraživanja su pokazala da se u prvim danima nakon prelaska na letnje vreme povećava broj srčanih udara i moždanih udara, verovatno zbog stresa i nedostatka sna. Takođe je zabeleženo povećanje povišenog krvnog pritiska kod osetljivih osoba.

Shutterstock/Twinsterphoto
Promene raspoloženja
Neki ljudi osećaju razdražljivost, anksioznost ili blage simptome depresije zbog narušavanja ritma spavanja. Pomeranje sata može dodatno otežati situaciju osobama koje već pate od sezonskog afektivnog poremećaja odnsono depresije povezane sa smenom godišnjih doba.
Povećan rizik od saobraćajnih nesreća
Statistike pokazuju da se u prvim danima nakon prelaska na letnje vreme povećava broj saobraćajnih nesreća, jer su vozači umorniji i manje pažljivi.
Pomeranje sata ne utiče jednako na sve ljude - neki se prilagode brzo, dok drugi osećaju posledice danima ili čak nedeljama. Evo ko je najosetljiviji na ove promene:
Deca i tinejdžeri
Njihov cirkadijalni ritam je još u razvoju, pa teže podnose promene u rasporedu spavanja. Tinejdžeri su prirodno skloni kasnijem odlasku na spavanje, pa im pomeranje sata može dodatno otežati buđenje ujutru.
Stariji ljudi
Njihov biološki sat je često rigidniji, pa im treba više vremena da se prilagode. Često imaju lakši san i veći rizik od problema sa srcem, što ih čini podložnijim negativnim efektima pomeranja vremena.
Osobe sa poremećajima sna
Oni koji pate od nesanice, apneje u snu ili sindroma nemirnih nogu mogu doživeti još veće probleme sa spavanjem i umorom.
Shutterstock
Osobe sa srčanim oboljenjima
Istraživanja pokazuju da se broj srčanih udara povećava za 24% dan nakon prelaska na letnje računanje vremena, jer stres i nedostatak sna mogu izazvati probleme sa krvnim pritiskom i srcem.
Oni koji rade noćne smene
Njima je i inače teško da usklade san sa prirodnim ritmom svetlosti i tame, a pomeranje sata dodatno narušava njihov bioritam.
Ljudi koji rano ustaju zbog posla
Osobe koje moraju rano da ustanu osećaju najviše posledica, jer im telo traži još sna, ali ga ne mogu dobiti.
Osobe sa mentalnim poremećajima
Promene u snu i svetlosti mogu negativno uticati i na zdrave osobe. Evo nekoliko saveta kako da se brže i lakše prilagodite promena nastalim usled pomeranja sata i prelaska sa zimskog na letnje računanje vremena:
- Postepeno menjati vreme odlaska na spavanje nekoliko dana pre promene sata
- Izlagati se prirodnoj svetlosti ujutru kako bi telo lakše podesilo unutrašnji sat
- Izbegavati kofein i ekrane (telefon, TV) pre spavanja
- Biti strpljiv - obično je potrebno nekoliko dana do nedelju dana da se organizam u potpunosti prilagodi
Komentari (0)