Snovi su manifestacija u mozgu koji se javlja tokom spavanja. Naučnici još uvek raspravljaju o tome zašto se snovi javljaju, ali najšire prihvaćena je teorija oca psihologije Sigmunda Frojda, koja kaže da snovi predstavljaju skrivene želje, strahove i osećanja osobe.
Većina naučnika smatra da tokom spavanja naš um procesuira sve naše misli sa kojima smo se borili tokom dana i pretvara ih u snove. Da li će i koliko neko sanjati je potpuno individulano. Postoje osobe koje sanjaju živopisne snove skoro svake večeri, ali i oni koji tvrde da nikad ne sanjaju, iako oni zapravo ne pamte snove.
Međutim, dešava se da se probudite ujutru, znate da ste nešto sanjali, ali ne možete da se setite šta. Ako se ovo stanje ponavlja možda imate zdravstvene ili psihološke probleme, a da toga niste nis svesni. Istraživanja su pokazala da stres ne samo da narušava i skraćuje REM fazu spavanja, već povećava broj buđenja tokom noći. I jedno i drugo mogu vam otežati pamćenje onoga što ste sanjali.
shutterstock.com/fast-stock
Važnu ulogu igra i ishrana, odnosno šta ste jeli pre odlaska u krevet. Teška, masna i pržena hrana kao i obilni obroci pred spavanje, začinjena jela, citrusno voće i gazirana pića su neke od namirnica koje mogu uticati na miran san i na pamćenje snova.
Prema rečima stručnjaka traume koje je spavač doživeo igraju posebnu ulogu u lošem spavanju i potiskivanju snova. Naime, trauma je slična stresu, ali mnogo intenzivnija. To lako može da dovede do nesanice, ali i potpunog suzbijanja prisećanja onoga što smo sanjali, a sve u nastojanju da se što pre zaborave bolne emocije. A, svako suzbijanje negativnih emocija na duže staze može da vodi u neke druge ozbiljne zdravstvene probleme u organizmu.
Sam čin buđenja je veoma važan kod procesa pamćenja snova. Prema psihologu i stručnjaku za snove Rubinu Naimanu, prebrzo buđenje možda da nas tera da zaboravimo snove. On tvrdi da je razdoblje jedne vrste ošamućenosti nalik na "hibridno stanje" u kom se budite iz sna, važno za prisećanje onoga što ste sanjali.
Komentari (0)