Osobe sa depresijom, šizofrenijom ili bipolarnim poremećajem ne bore se samo sa psihičkim tegobama, one i umiru znatno ranije od opšte populacije. Razlika u očekivanom životnom veku iznosi u proseku od 13 do 15 godina, navodi međunarodni tim istraživača, a o tome piše i Feniks magazin (Fenix magazin).
Način života takođe značajno doprinosi ovom riziku. Mnogi ljudi sa mentalnim poremećajima puše, malo vežbaju, nezdravo se hrane i loše spavaju, pokazala su istraživanja. Ti faktori ne samo da pogoršavaju fizičko zdravlje, već mogu i da pojačaju psihološke simptome.

Shutterstock
- Ustanove za mentalno zdravlje tradicionalno su usmerene na lekove, kriznu negu i terapiju razgovorom. Faktori načina života do danas nisu bili prioritet, ni u finansiranju, ni u obuci, ni u praktičnoj nezi - objašnjava vođa studije.
Sve to dovodi do nedostatka primene važnih preventivnih mera. Dok zdrava ishrana i fizička aktivnost igraju ključnu ulogu u drugim granama medicine, u psihijatriji se često zanemaruju.
Komisija zato poziva na temeljito preispitivanje pristupa. Moderni plan lečenja osoba sa mentalnim poremećajima mora od samog početka uključivati promene načina života, među kojima su:
- Ishrana: podrška nutricionista radi uspostavljanja zdravih i praktičnih rutina.
- Fizička aktivnost: programi sa niskim pragom koji pacijente postepeno uvode u redovno vežbanje.
- Prestanak pušenja: posebni programi namenjeni osobama sa ozbiljnim mentalnim poremećajima, jer oni puše znatno češće od ostatka populacije.
- San: strategije za poboljšanje higijene spavanja koje pozitivno deluju i na fizičko i na psihičko zdravlje.
- Digitalna podrška: aplikacije i onlajn programi koji prate pacijente i van klinike ili lekarske ordinacije.

Shutterstock
Idealan plan lečenja započinje promenama u svakodnevnom životu i psihološkom podrškom kao osnovom. Lekovi bi zatim trebalo da se koriste samo kao dopuna, a ne obrnuto - naglašavaju stručnjaci.
Cilj ovog pristupa je smanjenje ozbiljnog jaza u očekivanom životnom veku. Razlika do 15 godina smatra se jednom od najvećih zdravstvenih nejednakosti, globalno. Ako se promene u načinu života uključe u psihijatrijsku negu, moguće je ne samo sprečiti srčane i moždane udare ili dijabetes, već i ublažiti simptome mentalne bolesti, zaključuju nemački mediji.
Komentari (0)