U savremenom, stresom obeleženom svetu, sve je više slučajeva u kojima ljudi doživljavaju napade anksioznosti koji po simptomima podsećaju na srčani udar. Iako oba stanja mogu da izazovu jak bol u grudima, ubrzan rad srca i osećaj gušenja, posledice po zdravlje su značajno različite.
Srčani udar je ozbiljno i potencijalno smrtonosno stanje koje zahteva hitnu medicinsku pomoć, dok napad panike, iako neprijatan, nije opasan po život.
Napad anksioznosti nastaje kao odgovor tela na stres, odnosno kao aktivacija mehanizma "bori se ili beži", čak i kada realna opasnost ne postoji. Nasuprot tome, srčani udar je fiziološko stanje koje nastaje kada dotok krvi do srčanog mišića naglo opadne ili potpuno prestane, najčešće zbog začepljenja koronarnih arterija.
Shutterstock/Photoroyalty
Panični napadi su iznenadni talasi intenzivnog straha, praćeni brojnim fizičkim simptomima koji mogu da budu veoma uznemirujući.
Simptomi napada panike uključuju
- Ubrzan ili nepravilni rad srca
- Znojenje, drhtavicu, nalete vrućine
- Kratkoću daha, osećaj gušenja
- Bol u grudima lokalizovanog karaktera
- Vrtoglavicu, osećaj nesvestice
- Trnjenje u ekstremitetima
- Mučninu i nelagodnost u stomaku
- Strah od smrti, gubitka kontrole ili osećaj "odvojenosti" od sopstvenog tela
Ovi napadi, iako zastrašujući, ne izazivaju fizičku štetu i najčešće prolaze sami od sebe u roku od nekoliko minuta do jednog sata.
Simptomi srčanog udara
Srčani udar je ozbiljno stanje koje zahteva hitnu intervenciju, a ovo su simptomi.
- Bol u grudima, obično u sredini ili levoj strani, u vidu pritiska, stezanja ili osećaja "težine"
- Bol koji se širi u ruku, vrat, vilicu, leđa ili stomak
- Hladan znoj, malaksalost, otežano disanje
- Neobičan umor i mučnina
- Vrtoglavica i osećaj anksioznosti

Shutterstock/brizmaker
Za razliku od paničnog napada, simptomi srčanog udara se često pojavljuju postepeno i postaju sve jači s vremenom, ali mogu da nastupe i naglo.
Kako napraviti razliku
Stručnjaci naglašavaju nekoliko ključnih razlika koje mogu pomoći u proceni.
Okidači: Napad anksioznosti često se javlja usled emotivnog stresa ili čak u snu. Srčani udar se češće javlja tokom fizičkog napora.
Početak simptoma: Panični napadi počinju naglo, dok simptomi srčanog udara obično dolaze postepeno.
Priroda bola u grudima: Kod anksioznosti je bol oštar i lokalizovan, dok je kod infarkta više kao pritisak ili težina koja se može širiti na druge delove tela.
Trajanje: Napad panike traje kraće i sam prolazi, dok bol kod infarkta ne jenjava i vremenom se pogoršava.
Fizička šteta: Panični napadi ne ostavljaju trajne posledice, dok srčani udar može izazvati ozbiljna oštećenja srčanog mišića ili čak smrt.
Ukoliko postoji bilo kakva sumnja, lekari upozoravaju da je uvek bolje grešiti na strani opreza i odmah potražiti medicinsku pomoć. U slučaju sumnje na srčani udar, brza reakcija može spasiti život.
Komentari (0)